Ako vam se čini kako primjećujete veći broj iznenadnih smrti među dragim vam osobama ili među medijskim poznatima, to vjerojatno nije slučajno, nego je možda povezano s izostankom pregleda i terapija tijekom prve faze Covid-19 pandemije. U više zemalja počinje se, naime, voditi rasprava o višku smrti koju će izazvati blokada dijela zdravstvenog sustava u 2020. godini. Pitanje o višku smrti od svih uzroka, ne samo zaraze, morat ćemo početi postavljati po uzoru na pitanja koju počinju postavljati razvijenije zemlje od Hrvatske.
Primjerice, zbog čega najednom Engleska i Wales imaju tzv. vrlo visok višak smrti? U 14 od zadnjih 15 tjedana bilježe prosječno oko 1000 više smrti svaki tjedan u odnosu na višegodišnje prosjeke, a ne radi se više o smrtima vezanim uz Covid-19. Prema tvrdnjama dijela eksperata, koje prenosi Telegraph, ako se putanja smrti nastavi kretati ovim smjerom višak smrti koji nije uzrokovan Covid-19 bolešću premašit će ove godine taj broj vezan uz smrti uzrokovane omicron valom SARS-CoV-2 virusa. Eksperti procjenjuju kako upravo počinju dolaziti na naplatu iracionalne politike javnog zdravstva iz prve faze pandemije kada su ljudi tijekom lockdowna morali ostati zatvoreni u kućama te su mnogi propustili preglede u bolnicama čak i kad su imali zdravstvene probleme zbog kojih bi u normalnim vremenima zatražili liječničku pomoć. Propuštanje pregledam postavljanje dijagnoze, prekasne terapije i medicinske intervencije sada pak dolaze na naplatu na najgori mogući način. „Počinjemo gledati smrti koje su rezultat odgode tretmana za razna stanja, kao što su karcinomi ili srčane bolesti, a često su povezani sa siromaštvom i deprivacijom. Te smrti dolaze sporije – ako se rak ne tretira odmah pacijenti ne umiru trenutačno ali umiru u većem broju i brže nego što bi inače“, objasnio je profesor Robert Dingwall s Nottingham Trent Universitya. Britanska vlada potvrđuje kako je ovaj novi višak smrti uglavnom povezane s problemima cirkulacije i dijabetesom; kroničnim stanjima koje postaju fatalne ako izostane adekvatan medicinski tretman. Ta stanja pogoršavaju se sjedilačkim načinom života, povećanom konzumacijom hrane i pića, što se sve zbivalo tijekom lockdowna. Dr. Charles Levison, glavni izvršni direktor Doctorcalla, sada zbog toga upozorava kako je „…vrijeme za pravu nacionalnu debatu o tom problemu, uz punu vladinu istragu“.
Uz to, pandemija je ostavila i druge posljedice na britanski zdravstveni sustav. U srpnju je, primjerice, čak 29.317 osoba moralo čekati više od 12 sati na hitni prijem, što je porast od 33 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prije pandemije taj broj je u istom mjesecu iznosio – 450. Najnoviji brojevi pak pokazuju kako su ljudi sa srčanim udarom u Engleskoj čekali u prosjeku pola sata duže na dolazak hitne pomoći u odnosu na vrijeme dolaska prije pandemije. Prvi čovjek British Hearth Foundation, dr. Charmaine Griffiths, upozorava kako previše srčanih bolesnika može prekasno dobiti adekvatnu pomoću u slučaju ozbiljnih srčanih problema. Vremenska reakcija hitne pomoći kod srčanih bolesti tanka je linija između života i smrti.
Profesor Carl Heneghan, dirktor Centere for Evidence Based Medicine Oxford Universitya, naglašava kako su čudni višak smrti počeli primjećivati u ožujku, a povlači se od tada sve do danas. Taj višak smrti visok je u odnosu na zadnjih sedam godina. „To signalizira kako podaci govore da nešto nije uredu“, naglasio je Heneghan. Čudno visok postotak ljudi počeo je umirati u svojim domovina; čak 28, posto više nego što bi bilo uobičajeno. Pojedini doktori smatraju kako je dio tih smrti povezan sa slabijim zdravljem nakon Covid-19 bolesti, ali to je još hipoteza.
Britanska vlada još je u srpnju 2020. godine upozorila kako bi lockdown mogao uzrokovati smrt 200.000 ljudi zbog odgode medicinskog tretmana, ali su ta upozorenja ignorirana. Ako se ispuni ta crna prognoza, onda je tek počeo izranjati vrh ledenog brijega kojeg nazivamo višak smrti.
No, to ne znači kako treba jednostavno zaključiti da će u konačnici više ljudi pomrijeti od posljedica lockdowna nego od Covid-19 bolesti. Naime, brojevi smrti iz najgorih valova pandemije pokazuju kako su tzv. viškovi smrti bili potpuno očigledni tijekom proboja zaraze. Pri ovome treba voditi računa kako je Hrvatska užasno prošla tijekom pandemije – treća smo najgora članica EU prema borju mrtvih na milijun stanovnika. Hrvatska ima više od 4000 mrtvih na milijun, što je katastrofalni rezultat javnog zdravstva u odnosu na sve zapadne članice te bi bilo logično početi raspravu o kvaliteti politike javnog zdravstva ali i kvaliteti Covid-19 terapija. Sama činjenica da smo treća najgora članica EU po broju smrti na milijun zvono je za uzbunu. Pri tome treba voditi računa da će se kao i u drugim članicama sada početi još gomilati i broj smrti uzrokovan blokadom rada bolnica i primarne zdravstvene zaštite tijekom lockdowna 2020. godine.
Ispod je grafikon koji prikazuje 10 najgorih članica EU po broju smrti od Covid-19 bolesti – RH je treća najgora
Ispod su grafikoni koji prikazuju kumulativni rast ‘viška smrti‘ tijekom pandemije na 100.000 stanovnika u 10 najgorih članica EU po broju smrti – potpuno je očigledno da je ‘višak smrti‘ uzrokovan valovima zaraze, a sada bi se na taj ‘višak smrti‘ mogao nadograditi onaj uzrokovan lockdownom odnosno blokadom rada dijela zdravstvenog sustava
U Hrvatskoj smo do sada imali oko 16,5 tisuća smrti od Covid-19 bolesti te oko 1,2 milijuna slučajeva zaraze. Ova druga brojka govori kako više nije racionalno provoditi politiku izolacije odnosno radikalnog snižavanja broja socijalnih kontakata. Problem je u tome što će se sada u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU rasti višak smrti uzrokovan lockdownom, a to što je Hrvatska među zemljama koje imaju najviše smrti od zaraze uopće ne znači da će biti pošteđena viška smrti zbog izostanka pregleda i pravodobnih medicinskih intervencija. Upravo suprotno.
Crni saldo pandemije i neadekvatnih (prestrogih) epidemioloških mjera, sasvim je sigurno, izračunavat će se barem još nekolikog godina, čak i ako nove varijante SARS-Cov-2 virusa postanu benigne. Ako pak uđemo u jesen i zimu s viralnijim i smrtonosnijim sojevima, koji probijaju imunološku zaštitu stečenu cijepljenjem i(ili) oboljenjem, ukupni zbroj izgubljenih ljudskih života bit će sigurno zastrašujući, ali je nemoguće procijeniti točno koliki.
Iz grafikona ispod možemo zaključiti kako Hrvatska tek ulazi u razdoblje u kojem će se višak smrti uzrokovan zarazom uvećavati za višak smrti uzrokovan blokadom bolničkog sustava. Naime, Hrvatska je i po broju smrti od svih uzroka tijekom pandemije na užasnom trećem mjestu, ali se do sada ‘samo‘ oko 900 smrti na milijuna može pripisati ostalim bolesti, dok više od 4000 otpada na Covid-19. Koliko će narasti višak smrti od ostalih bolesti u mjesecima i godinama koje dolaze, ne možemo znati
Bit će intrigantno pratiti hoće li zemlje sa strožim epidemiološkim mjerama u razdoblju pred nama doista imati veći višak smrti u odnosu na one s blažim, među kojima je pretežiti dio vremena bila Hrvatska. Tu su prognoze također nesigurne jer je još tijekom pandemije postalo razvidno kako većina zapadnih zemalja ima kvalitetniju reakciju zdravstvenog sustava po pitanju cijepljenja i terapija zaraženih, te je tako moguće da će ti kvalitetniji zdravstveni sustavi bolje kontrolirati broj teških ishoda i zbog propuštenih pregleda, kao i terapija, u budućnosti.