PRATITE UŽIVO OD 10 SATI

ELITA U ZAGREBU: 200 UGLEDNIH UZVANIKA NA KONFERENCIJI HANZA MEDIJE Obrambena industrija je iskra koje može pokrenuti cijelu hrvatsku ekonomiju

 
Andrej Plenković, hrvatski vojnici na haubici PzH 2000 i Damir Krstičević
 Tomislav Krišto / Davor Pongračić / Hanza Media

Više od 200 uzvanika, među kojima je i 30-ak predstavnika diplomatskog zbora, potvrdilo je svoj dolazak na konferenciju “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”, koju Hanza Media organizira u hotelu Esplanade u Zagrebu.

Velik interes za konferencijom pokazuje da i u Hrvatskoj i u inozemstvu postoji svijest o obrambenoj industriji kao jednom od mogućih pokretača razvoja hrvatske industrije i gospodarstva u cjelini. Štoviše, obrambena industrija mogla bi se pokazati važnim sastojkom u formuli reindustrijalizacije Hrvatske, koja se u proteklom razdoblju gotovo isključivo okrenula uslugama, a mogla bi, tvrde ekonomisti, privući i znatna strana ulaganja. I interes koji u svijetu vlada za proizvodima hrvatske obrambene industrije - od vojne opreme, preko oružja, pa do pratećih roba i usluga, poput hrane, farmaceutskih proizvoda, odjeće, obuće i IT sektora - pokazuje da naš obrambeni sektor itekako ima što ponuditi svijetu. Kao i da je u tome što nudi na svjetskom tržištu uspješan.

Stotinu tvrtki

Hrvatska je lani, pokazuju podaci HGK, izvezla proizvoda obrambene industrije u vrijednosti od 224 milijuna eura. Uzme li se u obzir da je još prije samo nekoliko godina izvoz te industrijske grane godišnje dosezao jedva oko 70 milijuna eura, jasno je da se radi o biznisu u velikom usponu. O tome, uostalom, svjedoče i dvoznamenkaste stope rasta izvoza te industrijske grane.

Toga su, čini se, svjesni i vladajući. Potvrđuje to najava dolaska brojnih članova Vlade na konferenciju, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. Na konferenciji će sudjelovati i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar obrane Damir Krstičević, a očekuje se i dolazak ministrice gospodarstva Martine Dalić. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović okupljenima bi se trebala obratiti videoporukom.

Dolazak na konferenciju potvrdio je i niz predsjednika uprava brojnih hrvatskih tvrtki, ali i predstavnika akademske zajednice i stručnjaka. Među sudionicima je i Luka Burilović, predsjednik HGK, čije su tvrtke iz obrambene industrije članice Komore.

U Hrvatskoj je danas ukupno stotinjak tvrtki iz obrambenog sektora, među kojima je 10-ak onih koje spadaju u kategoriju najvećih. Svoja iskustva na domaćem, ali i stranim tržištima, njihovi će čelnici podijeliti na panelu, koji se organizira u sklopu konferencije. I panel, kao i cijelu konferenciju, uživo će prenositi naš portal, jutarnji.hr. Pozdravnu riječ održat će Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.

- Nema filozofije, moraš imati strategiju i biti inovativan želiš li konkurirati najboljima na svijetu, znanje i tehnologija moraju biti jednaki njihovima, a u našem slučaju to su Amerikanci i Nijemci. Da ćemo nekome konkurirati sa 30 godina starim strojevima i jeftinom radnom snagom, to su lupetanja jer - nećemo. Naš uspjeh nikad se nije temeljio na jeftinom proizvodu, nego na kvaliteti - objasnio je u reportaži za Jutarnji list recept uspjeha tvrtke koju vodi Željko Pavlin, direktor HS Produkta, karlovačkog poduzeća čijih 1800 zaposlenika godišnje proizvede 600.000 komada oružja u vrijednosti od 100 milijuna eura.

Proizvodi HS Produkta danas se mogu naći diljem svijeta. Njihova priča počinje potkraj 1991. godine, u jeku Domovinskog rata, u Ozlju. Danas njihovi proizvodi spadaju među najjače hrvatske izvozne adute, a pištolj koji proizvode odavno je postao brend.

Među sudionicima panela je i Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan - Busch iz Preloga. I počeci njihove proizvodnje kaciga sežu u Domovinski rat, u 1993. godinu. Godinu kasnije s njemačkim je partnerom osnovao tvrtku Šestan - Busch, koja danas zapošljava 60 do 80 radnika i proizvede više od tisuću kaciga na dan, odnosno više od 250.000 kaciga godišnje, i to 25 različitih tipova.

Njihovi se proizvodi danas koriste u više od 70 zemalja.

- Ako je biznis utakmica, onda mi trenutačno, zbog visoke kvalitete svojih proizvoda, igramo Ligu prvaka. Svakodnevno pratimo svjetske trendove, borimo se za svoj dio kolača na svjetskom tržištu i mogu reći da smo uspješni, a to ne bi bilo moguće da nismo kvalitetni - pojasnio je Šestan u reportaži koju je objavio Jutarnji list.

Obalna straža

Svoj dio kolača na svjetskom tržištu, samo u drugoj niši - onoj vojne brodogradnje, želi i Brodosplit. Splitski škver, koji je još uoči ulaska u EU bio na rubu kolapsa, danas pokušava dobiti što više poslova u vojnom sektoru, kako Hrvatske, tako i drugih država. U Brodosplitu upravo dovršavaju gradnju novoga broda za hrvatsku Obalnu stražu, dužine 43 metra. Dio je to projekta gradnje pet brodova za Obalnu stražu, teškog 385 milijuna kuna, koji bi taj dio Hrvatske ratne mornarice trebao svrstati uz bok najopremljenijih obalnih straža u svijetu. U splitskom škveru nadaju se da će im slične narudžbe uskoro stići i inozemstva, a neslužbene informacije govore da bi među prvima mogla biti Obalna straža najmlađe članice NATO-a, Crne Gore. U DIV-u, grupi u sastavu koje je i Brodosplit, ističu da je novi brod za hrvatsku Obalnu stražu najvećim dijelom hrvatski proizvod, u čijem je sastavljanju sudjelovalo 40-ak domaćih tvrtki.

- To je pravi put, koji pokazuje kako cijela hrvatska industrija može sudjelovati u gradnji vojnoga broda - naglasio je Mislav Brlić, direktor Marine and Energy Solutionsa, tvrtke iz sastava DIV-a, koja je izradila projekt i tehničku dokumentaciju za novi ophodni brod Obalne straže, inače također jedan od panelista.

Priča o hrvatskoj obrambenoj industriji tu ni izdaleka ne završava. Među jačim tvrtkama iz tog područja svakako još valja spomenuti DOK-ING, Kroko International i Đuro Đaković.

No, obrambenu se industriju ne može poistovjećivati samo s proizvodnjom oružja i vojne opreme. Vojske kupuju i brojne druge proizvode i usluge, a svoju je priliku tu uočio priličan broj hrvatskih poduzeća. Među njima su Podravka, Atlantic Grupa, Galeb i Čateks. Velik interes za suradnju s vojnim sektorom vlada i među hrvatskim IT tvrtkama, pa su nam tako u tvrtki IN2 rekli kako bi voljeli raditi s vojnim sektorom jer u njemu vide puno prostora za digitalizaciju i informatizaciju.

Sofisticirano oružje

Iako hrvatska obrambena industrija bilježi velik i brz rast, postoji još puno prostora za njeno jačanje. Ekonomisti su identificirali niz područja u kojima Hrvatska ima šansu. Hrvatska, doduše, vjerojatno nikad neće proizvoditi visokosofisticirano oružje, ali zato joj se otvara niz drugih prilika u tom segmentu.

To je, prije svega, šansa za brodogradnju, koja bi, kako je ocijenio Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, mogla privući mornarice ostalih zemalja, posebno članica NATO-a, da u našim škverovima obavljaju remonte brodova, ali i da ugovaraju gradnju manjih vojnih brodova. Nadalje, dodao je Lovrinčević, Hrvatska ima šansu u razvoju elektronike, kao i u segmentu razvoja usluga za vojne snage, posebno logističkih. Njegov kolega iz HGK, Zvonimir Savić, velik prostor vidi, pak, u povećanju izdvajanja za istraživanje i razvoj u području visokoinovativnih tehnologija, čiji se rezultati mogu koristiti i u civilne svrhe.

Još jedno područje u kojem Hrvatska ima priliku je, naglasio je Lovrinčević, proizvodnja municije. I ministar obrane Damir Krstičević smatra da upravo proizvodnja municije nedostaje Hrvatskoj.

- Držimo da je vrijedno razmotriti pokretanje inicijative za gradnju tvornice pješačkog streljiva. Pritom bi nositelj gradnje trebao biti netko od zainteresiranih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, a uz odgovarajuću potporu ili partnersko sudjelovanje Vlade, MORH-a, MUP-a, Ministarstva gospodarstva i HGK - poručio je Krstičević u intervjuu Jutarnjem listu.

Obrambena industrija je jamstvo da, u slučaju agresije, više neće doći do poremećaja u opskrbi potrebnim sredstvima. Istodobno, njen razvoj jača i hrvatsko gospodarstvo, ocjena je Ivice Nekića, predsjednika Uprave agencije Alan.

- Obrambena industrija znači snagu u ratu, a izvoz u miru - istaknuo je Nekić u intervjuu za Jutarnji list.

Slično razmišljaju i u diplomatskim krugovima, u kojima upozoravaju da si Hrvatska, u sve nestabilnijem svijetu, ne može priuštiti stanku u razvoju obrambene industrije.

- Hrvatska se mora brinuti o vlastitoj nacionalnoj sigurnosti i u sklopu nje razvijati i obrambenu industriju. Interes za to je i politički, i vojni, i strateški te opravdava ulaganja u obrambenu industriju. Bez toga, Hrvatska neće moći voditi uspješnu politiku - poručio je i jedan naš sugovornik iz diplomatskih krugova.

Svjetska krema obrambene industrije u Hrvatskoj

Iskustva Hrvatske i drugih zemalja u obrambenoj industriji iznijet će i niz sudionika s velikim iskustvom u sektoru obrane.

Ovdje, prije svega, treba istaknuti Krešimira Ćosića, sadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora RH Alana te dugogodišnjeg saborskog zastupnika i voditelja saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Osim političke, iza Ćosića je i akademska karijera, a bio je i aktivan sudionik Domovinskog rata te ima čin general pukovnika Hrvatske vojske.

Prezentaciju će održati i Tim Webb, voditelj Odjela za isporuku kapaciteta u Upravi za strategiju NATO-a, u čijem su fokusu obrambene investicije.

Webb je radio na nizu programa u okviru NATO-a, a na brojnim je projektima surađivao s akademskom zajednicom, posebno u Velikoj Britaniji.

Posebno bi zanimljivo moglo biti izlaganje Paula Friedberga, zamjenika direktora SIBAT-a, agencije za međunarodnu suradnju pri izraelskom Ministarstvu obrane. Već sam dolazak sudionika iz zemlje koja od svog osnutka 1948. godine neprekidno živi u međuprostoru između rata i mira i koja ima jak obrambeni sektor, te čija se iskustva u obrani i sigurnosti proučavaju diljem svijeta, dovoljna je referenca.

No, kada ta iskustva iznosi čovjek koji je kreirao projekte i sklapao ugovore za obrambeni sektori i obrambenu industriju te koji se bavio sigurnosnim pitanjima, onda njegovo predavanje dodatno dobiva na značaju.

Među sudionicima je i Tarja Jaakkola, zamjenica direktora u Upravi za europsku sinergiju i inovacije i voditeljica Odjela industrijske strategije i širih politika EU. Prije zaposlenja u Europskoj obrambenoj agenciji (EDA) u Bruxellesu, Tarja Jaakkola radila je za Ministarstvo obrane Finske.

Razmjena iskustava s ljudima iz drugih zemalja i međunarodnih institucija, koji su osmišljavali obrambenu politiku i davali poticaj razvoju obrambene industrije, Hrvatskoj bi trebao donijeti nova znanja iz tog područja.

To je posebno važno u kontekstu najava povećanja izdvajanja za obrambeni sektor, koja su u Hrvatskoj, kako pokazuju podaci međunarodnih institucija, još uvijek manja nego u nizu drugih zemalja.

Primjerice, Hrvatska je za obranu u 2015., prema podacima Eurostata, izdvajala samo 1,3 posto svog BDP-a, što je manje čak i od prosjeka EU, te ispod standarda NATO-a od dva posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2021 19:06