Gostujući u emisiji Newsroom N1 televizije, epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske za suzbijanje epidemije, rekao je da smatra da pad broja novozaraženih u utorak u Zagrebu nije posljedica najnovijih mjera.
"Bilo bi super da je to tako, ali nisam optimističan da su mjere već donijele takav rezultat. Tri do četiri tjedna je potrebno da mjere pokažu djelovanje, a jedan tjedan da se uopće uvedu", dodao je Kolarić za N1. "Nema racionalnog objašnjenja zašto je danas u Zagrebu toliko manje zaraženih, jer da je u Zagrebu danas bilo kao proteklih dana, opet bismo na razini Hrvatske bili na 2.000."
Kolarić je upitan i o smanjenju karantene s četrnaest na deset dana. "Takva je odluka donesena i toga ćemo se držati. Ja sam bio više za to da se ide na 10 dana u deficitarnim strukama. Imamo neki ostatni rizik da osoba može razviti simptome od 10 do 14 dana. On jest nizak, odlučeno je da je prihvatljiv", pojasnio je.
Rekao je da ga čudi to što se netko čudi drastičnom porastu novooboljelih u Hrvatskoj posljednjih dana. "Porast je ubrzan. U subotu smo imali 2200 slučajeva. To je bilo veliko ubrzanje širenja epidemije i to je bio veliki alarm... Broj hospitalizacija se od 150 povećao na, evo, danas 900 ljudi koji su na bolničkom liječenju. Zato ja apeliram da ovo nije pet do 12, nego 12 i 10 za smanjiti ovako veliki prirast", dodao je Kolarić. "Redovno sam u kontaktu s kolegama iz Češke i drugdje po Europi, gledajući što se kod njih dešava sa zdravstvenim sustavom. To je moj razlog za zabrinutost da se to ne dogodi i u Hrvatskoj."
Epidemiolog je potom objasnio matematiku epidemije od ovog trenutka dalje. "Ako bi se ovako nastavilo, mogli bismo imati nekoliko tisuća novozaraženih dnevno, a ako računamo da se pet do deset posto hospitalizira, onda je to na svakih od ovih 2000 to 100 do 200 ljudi koji će trebati bolničku zdravstvenu skrb. Imamo, u domovima za starije, ljude koji više ne idu u bolnicu ako imaju blaže ili bez simptoma. Pitanje je tko će skrbiti za sve te ljude. Čuli smo da je u Njemačkoj glavni ograničavajući faktor ljudski resurs. Imamo porast zaraženih čim smo ušli u zatvorene prostore, i to je razlog za zabrinutost. Ne bih rekao da je to pesimizam u smislu ne možemo ništa napraviti, nego moramo poduzeti dodatne korake", rekao je Kolarić.
Kolarić kaže da bi se javnosti moralo jasno govoriti koji su sljedeći koraci u borbi protiv epidemije. "Slažem se da bismo trebali javnosti govoriti, kada budemo imali toliko oboljelih ili hospitaliziranih, napravit ćemo to, to i to. Smanjili bismo neizvjesnost", dodao je.
Ilustrirao je jedan fenomen širenja straha. "U Harryju Potteru imali ste Lorda Voldemorta, čije se ime ne smije spominjati. Tako i sad - lockdown, riječ kojom se plaši ljude, 'riječ na L', a nije definirano što to znači. Svatko u svojoj glavi ima što bi to trebalo značiti. Trebalo bi se znati koje će se mjere znati unaprijed, da se komunicira s javnosti. Ponavljam da mi policijski sat nismo imali niti na proljeće kad smo imali tzv. lockdown, odnosno 'riječ na L'", rekao je epidemiolog.
Rekao je da je on svakako za to da se sada, dok još uvijek nisu brojke novozaraženih kao u nekim drugim zemljama, uvedu konkretne mjere potpunog zaustavljanja kontaktiranja u određenim zatvorenim prostorima. "Bolje povući ručnu sada i što prije ih ponovo pustiti, nego riskirati da se broj još poveća."
Smatra li da bi bilo najbolje na dva tjedna, privremeno, zatvoriti teretane, kafiće, restorane? "Da", odgovorio je Kolarić.