Na pitanja građana o koronavirusu u programu N1 televizije danas je odgovarao epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.
Na upit zabrinutih građana o terapijama i kontrolama u bolnicama koje ne bi bile pretrpane, posebice nakon potresa u Zagrebu, Kaić je rekao da se pokušava reducirati unos zaraze u bolnice, pa se zbog toga obustavljaju posjete i kontrole, obustavlja se i hladni pogon. Ipak, to ne može biti trajno te se mora omogućiti sve potrebno za pacijente.
'Kućne posjete su isto naravno jedan dobar pristup. Treba osigurati ljude koji će to raditi, što je dosta teško u ovom trenutku, tj. nije teško, nego se moraju zadovoljiti mnogi zahtjevi s ovim restrikcijama kretanja, moraju se nadići barijere i naći ljude koji će to raditi. To se intersektorno mora riješiti', rekao je Kaić.
Odgovorio je na pitanje o tome je li osoba zarazna i prije nego što počne osjećati simptome koronavirusa.
'Moguće je. Do 14 dana traje inkubacija. Ljudi koji obole su zarazni kada obole i dan-dva prije. Ono vrijeme prije nisu zarazni. Postoje naravno pojedinci koji su asimptomatski i zaraze se, uopće nemaju simptome, nose neko vrijeme virus i prestanu ga nositi nakon nekog vremena, ali zaraznost takvih je vrlo, vrlo niska', pojasnio je.
Dodao je i da oni s blagim simptomima bolest imaju tjedan do dva, a kod težih slučajeva bolest traje i više od mjesec dana.
Kada je riječ o nestašici maski za lice u ljekarnama, Kaić se nada da će se ponuda na tržištu s vremenom stabilizirati, a platnene maske viruse zapravo ne zaustavljaju jer su pore takvih maski prevelike.
'Zapravo nisam čuo da netko preporuča te platnene maske kao zaštitu od prijenosa tamo gdje je velik rizik, poput zdravstvenih ustanova. Kirurške maske prvenstveno služe tome da onaj tko ima simptomi ih ne prenosi dalje. Naravno da ako zdrava osoba nosi masku da ipak zaustavlja u određenoj mjeri te kapljice koje izbacuje zaražena osoba. To je dovoljno za nekakav socijalni kontakt, ali problem je s nošenjem maski da ako netko stalno namiješta tu masku, recimo. Ako stalno dirate lice, time zapravo možete povećati rizik od unošenja virusa u tijelo', dodao je Kaić u programu N1 televizije.
Neki su ga upitali i je li moguće da osoba istovremeno bude i prehlađena i zaražena koronavirusom te isključuje li jedna zaraza drugu.
'Moguće je istovremeno biti i prehlađen i zaražen koronovoavirusom. Jedna infekcija ne štiti od druge. Nema podataka da ako je netko prehlađen ima veće šanse razviti teške oblike korona bolesti ili neke druge komplikacije. To se ne zna. Ovo što se govori, da netko ne treba brinuti ako je prehlađen, to je točno inače. Ali sada je teško reći jer i koronavirus može u početku izgledati kao prehlada. Istina je da ne treba odmah trčati doktoru ako možete biti doma u samoizolaciji, ali činjenica je da se ne smije ići na posao i izlagati druge ljude jer ne znate izlažete li ih običnoj prehadi ili koronavirusu. Dakle, ne bih odmahivao rukom na znakove obične prehlade i svima bih savjetovao da ostanu kod kuće u tom slučaju', upozorio je Kaić.
Rekao je da su brojevi zaraženih koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija pouzdani, no niži su od onih koji se mogu naći u medijima u pojedinoj zemlji u danom trenutku zbog postojanja vremenskog odmaka od 24 do 48 sati. Naime, zemlje su broj oboljelih dužne prijaviti WHO-u u tom vremenskom roku.
Na pitanje zvog čega i zdravstveni djelatnici nemaju uvid u podatke pacijenata koji su u izolaciji, poput ljekarni, Kaić kaže:
'Nisu povezani na taj sustav koji bi im dojavio čim dođe osoba koja je u samoizolaciji. Moram priznati da mi je ta samoizolacija jedna bolna točka a smatram da čak i ne moraju znati, jer se prema svima mora do ju ponašati kao da su potencijalno zaražene osobe. Počeli su ljude u samoizolaciji (dakle ljude koji su zdravi, ali će možda oboljeti) i u zdravstvenom sustavu i izvan zdravstvenog sustava na neki način stigmatizirati. Nema potrebe. To su zdravi ljudi koji će možda oboljeti. I treba se prema svima ponašati kao da su možda zarazni, zato jer ima sigurno ljudi koji nisu u samoizolaciji, oboljevaju i prenose bolest na druge. Mislim da bi trebalo tu fiksaciju na ljude u samoizolaciji smanjiti', rekao je Kaić i upozorio da se ne smije nesmotreno ponašati i namjerno širiti bolest, no osudio je stigmatizaciju onih koji su možda ne znajući prenijeli bolest.
'Jer toga će biti sve više i više kako virus cirkulira u populaciji', dodaje.
Na pitanje sprečava li jaka kiša brzi prelazak virusa s čovjeka na čovjeka, te kako virus reagira na snijeg, epidemiolog Kaić odgovara:
'Iskreno, ne znam. To doista ne znam. Kiša bi pospješila slijeganje lebdećih čestica, ali čestice na otvorenom kod koroanvirusa nisu problem jer se taj virus prenosi kapljično.'