Dr. Sanja Kurečić Filipović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) gostovala je u emisiji "Novi dan" N1 televizije gdje je komentirala slučaj 91-godišnje žene koja je preminula od tromboembolije tri dana nakon cijepljenja AstraZenecom.
“Kod evaluacije takvih događaja potrebno je prikupiti sve podatke, kako o komorbiditetima odnosno kroničnim bolestima i stanjima od kojih je gospođa eventualno bolovala, tako i o medikaciji, lijekovima koje je primala te o nekim drugim značajnijim neposrednim događajima prije samog smrtnog ishoda”, rekla je Kurečić Filipović.
Pojasnila je i da je Europska agencija za lijekove (EMA) navela da nema razloga da se prestane koristiti cjepivo AstraZenece.
“Sama Europska agencija za lijekove je u preliminarnoj ocjeni iznijela podatak da se do sada pojavilo 30 tromboembolijskih događaja na pet milijuna doza i da iz tih podataka zaključuje da razina prijavljivanja sumnje na nuspojavu tromboembolije nakon primjene cjepiva ne odudara u svojoj brojnosti od tromboembolijskih incidenata koji se inače bilježe u općoj populaciji. Iz tog razloga je prekjučer Europska agencija za lijekove iznijela da ne vidi razlog za prekid cjepiva AstraZenece”, istaknula je za N1.
“Mi redovito imamo sastanke na kojima raspravljamo o svim zaprimljenim nuspojavama i procjenjujemo ozbiljnost i uzročno-posljedičnu povezanost te evaluiramo još neke događaje koji su nastali nakon mRNA cjepiva. To su pojedinačni slučajevi i nemamo izolirani slučaj samo na AstraZenecino cjepivo”, dodala je.
Razlike između serija
Kurečić Filipović je otkrila i koliko je starijih građana cijepljeno AstraZenecinim cjepivom.
“Od 150.000 zaprimljenih doza cjepiva u Hrvatskoj od AstraZenece, imamo nešto malo manje od 80.000 zaprimljenih, i od toga je oko 80% primijenjeno u dobi od 65 godina i više”, rekla je Kurečić Filipović.
Nekoliko zemalja je zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZeneca, a Kurečić Filipović je objasnila u čemu može biti razlika kod te serije zbog kojih su neke zemlje prestale cijepiti ovim cjepivom.
“U proizvodnom procesu mogu se dogoditi neka odstupanja. Međutim, AstraZeneca je analizirala postoje li odstupanja od dobre proizvođačke prakse što se tiče serija koje je Austrija povukla i nisu našli takva postupanja. Zašto je Austrija donijela odluku o povlačenju te određene serije, ne mogu komentirati. Danska i neke druge države također su odlučile povući i suspendirati primjenu AstraZenecinog cjepiva bez obzira na seriju. Nastoji se da sve serije budu jednake kvalitete i kakvoće, ali u proizvodnji uvijek postoji neka mogućnost odstupanja”, objasnila je Kurečić Filipović.
Istaknula je da informacije o isporuci cjepiva dobiju u prilično kratkom roku.
“Ono što sada znamo je da ćemo dobiti znatno smanjenu količinu cjepiva što se tiče kraja ožujka. Naravno da je to nešto što je potpuno iznenađujuće za nas, nešto na temelju čega je vrlo teško planirati isporuke prema svim županijama i čini nam velike komplikacije”, kazala je Kurečić Filipović.
'Teško je predvidjeti nuspojave'
Objasnila je i zbog kojih razloga proizvođači ne dostavljaju dogovorene količine cjepiva.
“Postoji ogroman izazov u proizvodnji velikih količina cjepiva. To je nešto što je u pripremi i planovima za pandemiju gripe oduvijek bilo poznato. U velikoj želji rađeni su planovi, međutim, u samoj proizvodnji događaju se realne situacije koje onemogućavaju proizvodnju u količinama koje su bile planirane”, kazala je Kurečić Filipović.
Pojasnila je da je teško predvidjeti tko bi nakon cijepljenja mogao iskusiti nuspojave jer to ovisi od osobe do osobe.
“Neke osobe na cjepivo vrlo dobro reagiraju, neke pretjerano reagiraju, neke osobe ne razviju tako dobar imunitet kako bismo htjeli pa je to neka individualna razlika među ljudima.”
Kurečić Filipović se osvrnula i na porast broja novozaraženih u Hrvatskoj.
“Popustili smo nekoliko mjera, otvorili smo i obrazovni sustav. Ono što sada vidimo jest da bilježimo nešto veći broj oboljelih u srednjim i osnovnim školama, povećala se kompletna mobilizacija ljudi. Učenici ulaze u javni prijevoz, jasno je da se grupiraju i izvan škole. Samo uočavanje terase kao jedinstvenog žarišta je prilično teško, možemo govoriti o nekoj kompletnoj mobilizaciji ljudi koja dovodi do porasta broja oboljelih. Teško ćete nešto povezati s određenom terasom ako ne znate tko do vas sjedi. Ali, otvaranjem terasa povećala se kompletna mobilizacija ljudi”, istaknula je Kurečić Filipović.
Osvrnula se i na prisutnost novih varijanti koronavirusa u Hrvatskoj.
“Na temelju rezultata koje smo dobili, vidjeli smo prilično visoku učestalost britanskog soja, čak u 30%. Možemo reći da britanski soj cirkulira, ali ne možemo govoriti da dominira. Detektirali smo i južnoafrički soj, a utvrdili smo i viruse s nekim drugim mutacijama kao što su njujorški soj, češka varijanta”, kazala je Kurečić Filipović.