Od broja zaraženih mnogo su ozbiljniji brojevi hospitaliziranih, teških simptoma, ljudi na respiratoru i broj preminulih, i to će biti prava mjerila u razdoblju koje je pred nama, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.
Iako se već neko vrijeme govori o tome da bi najrelevantniji pokazatelj epidemije trebao biti podatak o broju hospitaliziranih i osoba na respiratoru, a ne broj novozaraženih, takva odluka još nije donesena. Poznato je, naime, da ipak o broju novozaraženih ovisi i broj hospitaliziranih, odnosno s odgodom od tri tjedna na osnovi novooboljelih može se projicirati i broj osoba koje će završiti na bolničkom liječenju.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da se o tome razmišlja, ali da takva preporuka zasigurno neće biti još donesena.
Smjernice WHO-a
Marija Bubaš iz HZJZ-a navodi da se podaci o hospitaliziranima i osobama na respiratoru prate, međutim tek nedavno se počelo razmatrati na razini EU i šire da bi to bili parametri praćenja tijeka epidemije. Jednako tako je, navodi M. Bubaš, i s novozaraženima, stopom novozaraženih kojoj je sada dodatno praćenje udjela pozitivnih u testiranima i jasni kriteriji razgraničenja u razrede (zelene, narančaste i crvene), dok u početku u EU nije bilo tako.
- Stav HZJZ-a je takav da treba pratiti sve parametre, a usklađivati postupanje prema smjernicama vodećih organizacija i institucija (WHO, ECDC), odnosno pratiti propise i preporuke EU - zaključuje Bubaš.
Europski centar za kontrolu i sprečavanje bolesti (ECDC) na dnevnoj razini donosi izvještaje za članice EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP) o broju zaraženih, te kumulativnom broju zaraženih i umrlih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. Također, ECDC objavljuje i tjedni izvještaj u kojem se osvrće i na hospitalizacije te prijem pacijenata u jedinice intenzivne njege.
Posljednji takav izvještaj ECDC je objavio prije pet dana za 33. tjedan pandemije (koji je završio u nedjelju 22. kolovoza), ukupna stopa incidencije covida-19 za EU i EGPi iznosila je 204,3 na 100.000 stanovnika, a ta je stopa bila stabilna tri tjedna. No, 14-dnevna stopa smrtnosti od covida-19 raste već tri tjedna. Tako je u 33. tjednu bilo 9,6 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, u usporedbi sa 7,4 smrtnih s 32. tjednom pandemije. Od 29 zemalja koje su poslale podatke, 19 zemalja, uključujući i Hrvatsku, izvijestilo je o rastu broja hospitaliziranih i pacijenata u jedinicama intenzivne njege.
Osjetan rast
Kada se gledaju podaci aktivnih slučajeva, hospitalizacija i respiratora, rast u Hrvatskoj je evidentan. Primjerice, samo u tjedan dana, odnosno kada se gleda prošli i ovaj utorak, vidljivo je da je novih slučajeva više za 200. Također, u bolnicama je s 330 broj narastao na 423, odnosno za 37 posto. U odnosu na prošlotjednih 44 pacijenta na respiratoru, sada ih je 53, što je povećanje od 20 posto.
Aktivno oboljelih na jučerašnji dan bilo je 3214. Kada se gledaju isti datumi lani, bilo je znatno manje novooboljelih, hospitaliziranih i osoba na respiratoru. S druge strane, broj aktivnih slučajeva nije bio znatno manji. Dakle, 31. kolovoza 2020. u bolnici je bio 251 pacijent, a na respiratoru njih 14. U brojkama, to znači 202 pacijenta manje na isti dan prošle godine i 39 manje osoba na respiratoru. Također, 565 manje aktivno oboljelih.
- Od početka pandemije izvještavamo o četiri pokazatelja: broj zaraženih, hospitaliziranih, pacijenata na intenzivnom liječenju i broj umrlih. Radi se o standardnim varijablama koje ćemo i dalje pratiti. Stoga su neobične tvrdnje da ćemo odsad brojati hospitalizirane, jer ih pratimo od početka pandemije. Neke zemlje s visokom procijepljenošću, kao što je npr. Njemačka, najavile su da će im ubuduće broj hospitaliziranih služiti kao osnova za uvođenje epidemioloških mjera (tzv. semafor), a dosad je to bio broj zaraženih.
Naravno da smo se i ranije u Hrvatskoj već služili brojkama hospitaliziranih kao jednim od kriterija za uvođenje epidemioloških mjera. Sjetimo se da su krajem prošle jeseni strože epidemiološke mjere uvedene kada je broj hospitaliziranih dostigao toliki broj da je u opasnosti bio cjelokupni zdravstveni sustav - naglasio je epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.