EKSPANZIJA NOVOG SOJA

Epidemiolozi otkrivaju koji su simptomi, djeluju li cjepiva, što učiniti...

‘Samo je pitanje trenutka kad će prvi slučaj biti potvrđen i u Hrvatskoj‘, kažu stručnjaci
 Robert Fajt/Cropix

Sve je više potvrđenih slučajeva zaraze novim višestruko mutiranim sojem koronavirusa, nazvanom omikron. Koliko o njemu zasad znamo?

Zašto je omikron izazvao zabrinutost stručnjaka?

Nova varijanta virusa ima brojne mutacije koje ukazuju na to da se brže širi od ostalih sojeva i da je u odnosu na njega imunitet stečen preboljenjem i cijepljenjem manje učinkovit. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da B 1.1.529 ima više od 30 mutacija samo na spike proteinu. Ako se na te mutacije gleda kao na novu mogućnost povećane zaraznosti i transmisivnosti, što virusu donosi veću sposobnost zaobilaženja imuniteta - kako onog od cijepljenja, tako i stečenog preboljenjem - onda je riječ o vrlo složenoj varijanti s mutacijama koje nisu zabilježene dosad pa je definitivno teško predvidjeti implikacije na tijek pandemije i imunitet. A takva predviđanja i neizvjesnost razlog su za visok stupanj zabrinutosti.

Znači li to da su sadašnja cjepiva sasvim nedjelotvorna?

Stručnjaci još ne znaju hoće li cjepiva štititi od omikrona i na koji način, ali predviđaju da će postojati određeni postotak zaštite i od novog soja, ali znatno niži nego kod delta soja, kod kojeg cjepiva - rađena za wuhanski soj - štite 80 posto. Epidemiolog Branko Kolarić smatra da će i dalje cjepivo davati određenu zaštitu i umanjivati rizike od teških kliničkih slika, hospitalizacije i smrti. Navodi da je to i dalje isti virus SARS-CoV-2 pa bi, unatoč mutaciji, trebala postojati zaštita.

Trebamo li novo cjepivo?

Proizvodnja novog cjepiva, kaže epidemiolog Branko Kolarić, nije potrebna. Cjepivo se može prilagoditi novom soju i to u znatno kraćem razdoblju nego što je bilo potrebno da se od nule razvije posebno covid-cjepivo. Većina proizvođača već je počela s prilagodbom vakcina.

Kad možemo imati prilagođeno cjepivo?

Pfizer kaže da bismo prilagođeno cjepivo mogli dobiti za sto dana. Stručnjaci, pa tako i epidemiolog Kolarić, skloniji su misliti da bi do široke primjene moglo doći za šest mjeseci. Ističe da je potrebno neko vrijeme da se ono proizvede, testira, upakira i distribuira: to je velik logistički zalogaj.

Ima li smisla cijepiti se booster dozom postojećeg cjepiva?

Svjetska zdravstvena organizacija kaže - da, jer će i protiv novog soja booster pružati određenu zaštitu. No, ne treba zaboraviti da je kod nas još dominantan soj delta i da će još neko vrijeme sigurno tako ostati. Iz HZJZ-a govore da i britanski stručnjaci ističu potrebu za cijepljenjem na temelju izvješća zaprimljenih iz JAR-a, prema kojima se bilježi veći broj hospitalizacija u skupinama necijepljenih.

Koji su simptomi novog soja?

Zasad je teško reći. Liječnica iz JAR-a koja je prijavila mogućnost novog soja kaže da je kod svojih pacijenata primijetila neke nespecifične simptome, prije svega strašan umor. Nitko nije izgubio okus i miris. No, treba znati da je riječ o vrlo mladim osobama koje su bile zaražene (općenito, prosječna dob stanovništva u JAR-u je 20 godina, a u Hrvatskoj gotovo 45) i da je prošlo relativno kratko razdoblje od otkrivanja soja da bi se mogli donositi čvrsti zaključci.

Gdje je sve otkriven virus?

Iako je otkriven tek prije nekoliko dana u JAR-u, potvrđen je već u brojnim državama svijeta. Među ostalim, virus je detektiran u Austriji, Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, vrlo vjerojatno i Francuskoj.

Je li virus stigao u Hrvatsku?

Potvrđeni slučaj još nemamo, ali nije isključena takva mogućnost. Nema sumnje da će uskoro stići, s obzirom na to da je, primjerice, već potvrđen u susjednoj Italiji. Epidemiolog Kolarić napominje da je virus vjerojatno mutirao još prije nekog vremena, što se može zaključiti iz činjenice da je u samo nekoliko dana potvrđen u više zemalja.

Što Hrvatska poduzima da se zaustavi širenje?

Krovne stručne organizacije u svijetu i kod nas pozivaju na osnovne epidemiološke mjere, higijenu ruku, nošenje maski i pridržavanje razmaka te primanje booster doze za sve starije od 40 godina. Stožer je zabranio ulazak putnicima iz sedam afričkih zemalja, a hrvatski građani koji dolaze iz tih zemalja moraju u 14-dnevnu karantenu. Iz iskustva znamo da takvo zatvaranje neće zaustaviti virus, ali možda kupi znanstvenicima nešto vremena.

Hoće li omikron preuzeti dominaciju nad delta sojem i ako u većoj mjeri bude izbjegavao cjepivo i prirodno stečeni imunitet, hoćemo li se vratiti na nultu točku početka epidemije?

Ne, rezolutno kaže epidemiolog Kolarić. Danas, gotovo dvije godine od pojave virusa, imamo puno više saznanja i dostupno cjepivo koje se može relativno brzo prilagoditi. Sada kreće utrka za dominaciju između omikrona i delte, smatra Kolarić, a iako je u svijetu virusa sve moguće, mišljenja je da bi omikron ipak mogao pobijediti zbog velikog broja mutacija.

Koga omikron najviše napada?

Još je malo potvrđenih slučajeva pa je teško biti konkretan, no iz HZJZ-a navode da su novu varijantu najčešće nalazili kod mlađih ljudi u dobi od 18 do 34 godina, a upravo u tim dobnim skupinama zabilježena je i najniža stopa cijepljenja u Južnoafričkoj Republici.

Omikronom izazvana panika ne jenjava. Upravo suprotno. Naime, iz sata u sat sve više država prijavljuje da sumnjaju ili da su potvrdile novi soj virusa kod covid-zaraženih osoba, a sve se opasno približava i hrvatskim granicama. Među tim su zemljama i Italija od subote te od jučer i Austrija, na čije su se ulice ovog vikenda ponovno slili deseci tisuća ljudi, ljuti zbog uvođenja strogog lockdowna i najave obaveznog cijepljenja.

Prvi navodni slučaj omikrona u toj je zemlji zabilježen, priopćeno je, u austrijskom Tirolu. Radi se o muškarcu koji se prošli tjedan vratio iz Južnoafričke Republike te je bio pozitivan na covid. Sada se čini da kod njega ima naznaka novog soja, no navodno za konačnu potvrdu treba još nekoliko dana. Vlasti su također, iz opreza, uputile poziv svim osobama koje su u proteklih 14 dana doputovale u Austriju iz područja Južne Afrike da se dodatno testiraju.

Strože mjere

Slučajevi zaraze novim sojem zabilježeni su isto tako i u Njemačkoj, ali i Velikoj Britaniji, ali i u nizu drugih zemalja svijeta. Jedan je slučaj dosad potvrđen i u Češkoj. Iako dobiveni rezultat ide na daljnju potvrdu u glavni laboratorij te zemlje, nadležne službe tvrde da je prisutnost novog soja "90 posto sigurna". Oboljela žena, koja je inače cijepljena te ima blage simptome, bila je u Namibiji, a u Češku se vratila preko Južnoafričke Republike i Dubaija.

Što se tiče Italije, novi je soj pak potvrđen kod muškarca iz područja Napulja koji se vratio iz Mozambika, a nove su se brojke pojavile i u Nizozemskoj. Naime, tamo su, kao što je već ranije objavljeno, testirali stotine putnika na dva KLM-ova leta iz Južnoafričke Republike te detektirali 61 covid-pozitivnu osobu. Sada se pokazalo da je od tog ukupnog broja pozitivnih njih čak 13 zaraženo novim sojem. To saznanje došlo je u trenutku kad u Nizozemskoj na snagu stupaju stroža ograničenja i mjere, odnosno djelomični lockdown zbog rekordnih covid-brojki.

Nastavno na pojavu i širenje novog soja, niz država užurbano donosi mjere koje se tiču i putovanja. Većina njih zasad ipak zabranjuje putovanja iz područja Južne Afrike, no Izrael (koji je dosad potvrdio jedan slučaj zaraze omikronom) se, primjerice, odlučio na mnogo drastičniju mjeru. Vlasti te zemlje donijele su odluku o zabrani ulaska u zemlju za sve strance na 14 dana. Isto tako, dogovorili su niz drugih mjera, među kojima i dozvolu provođenja nadzora nad covid-pozitivnim pacijentima. Nadzor bi trebala provoditi sigurnosna služba Shin Bet, i to korištenjem tehnologije za praćenje telefona.

Referendum

U međuvremenu, dok se donose takve mjere, Južnoafrička liječnička komora poručuje kako dosad otkriveni slučajevi u toj zemlji nisu ozbiljni te da on ne izazova tešku sliku bolesti. No, isto tako su upozorili da su istraživanja tog soja u vrlo ranoj fazi. U međuvremenu, jučer su švicarski birači odlučivali o tome jesu li za ostanak ili ukidanje covid-potvrde kojom trenutačno dokazuju preboljenje, cijepljenje ili negativan test. Prema anketama, ostanak covid-potvrde je trebalo podržati 60 posto birača. Isto tako, glasalo se i o boljim uvjetima rada za medicinske sestre te većim ulaganjima u zdravstvo. Te je mjere najavilo podržati 70 posto birača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 18:31