SUD U ZLATARU

Epilog serijala Jutarnjeg o spornim posvajanjima iz Afrike: Kaznili zapisničarke?!

Postavlja se pitanje: ako Ministarstvo nije pronašlo nepravilnosti, zašto se vodi postupak protiv službenica?
 Rtl Televizija/

Punih 18 dana - od 29. svibnja do 17. lipnja kad smo objavili prvi u seriji tekstova o načinima na koje su općinski suci u Hrvatskoj kršili odredbe hrvatskih zakona i međunarodnih konvencija u postupku legalizacije stranih presuda o posvajanju djece iz DR Konga - čekali smo predsjednika Općinskog suda u Zlataru, Vinka Vladića, da nam odgovori na pitanja koja smo mu postavili.

Šutnja suda

Suca Vladića smo, kao predsjednika suda na kojem je legalizirano najviše kongoanskih presuda, zamolili da nam komentira na koji su način spisi o potvrdi tih presuda završavali u rukama uskog kruga sutkinja, i to najviše u rukama sutkinje Jasmine Božić.

Upitali smo ga namjerava li protiv sutkinja koje su potvrđivale te presude pokrenuti stegovne postupke jer su to činile bez provjere autentičnosti presuda, bez zahtjeva da posvojitelji sudu predoče suglasnost Ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za posvajanje djeteta iz DR Konga, bez imenovanja skrbnika djetetu u postupku potvrde strane presude, dakle bez i jednog koraka koji je prema stajalištu Vrhovnog suda u takvim postupcima sudac dužan poduzeti.

Upitali smo ga i kako je moguće da u rješenjima kojima se odlučuje o sudbinama djece suci ne poštuju ni elementarnu formu koja nalaže da svaka sudska odluka mora sadržavati zakonsku odredbu na kojoj se temelji i obrazloženje.

Iako je glasnogovornica tog suda Aleksandra Leljak još isti dan kad smo pitanja poslali u Zlatar, u elektronskoj poruci uzvratila da ćemo odgovore dobiti, možda ne u roku od dva radna dana u kojem smo zamolili da nam ih pošalju, ali da ćemo ih svakako dobiti, Vladićeve odgovore nismo dobili ni nakon 18 dana čekanja. Nismo ih dobili ni do danas.

Predsjednik suda u Zlataru je, međutim, odgovorio na neka pitanja Večernjeg lista koja mu je novinar tog medija uputio nakon objave serijala u Jutarnjem listu. I taj je list na odgovor čekao dva tjedna, a njegov je sadržaj spektakularan. Predsjednik Općinskog suda u Zlataru, u bitnome, u tom odgovoru tvrdi kako su zbog kršenja pravila dodjele spisa na tom sudu pokrenuti disciplinski postupci protiv tri sudske službenice - upisničarke toga suda, da su dvije disciplinski kažnjene, a treći postupak nije dovršen jer se upisničarka od prosinca do danas nalazi na bolovanju.

Objasnio je kako je u nekoliko slučajeva utvrđeno da su upisničarke, suprotno sudskom Poslovniku, spis dodijelile sucima "automatski s iznimkom" bez pisanog naloga predsjednika suda. U disciplinskom postupku upisničarke su se, tvrdi Vladić, branile da im je motiv za takvo postupanje bio "ljudska pomoć za brže donošenje odluke o priznavanju strane sudske odluke za posvajanje malodobnog djeteta po zamolbi nepoznatih stranaka, pa su predmete dodjeljivale sucima za koje su znale ili pretpostavljale da su manje opterećeni te da će predmet tako biti brže riješen".

Suprotno Ministarstvu

Revnog novinara Večernjeg lista zanimalo je i hoće i predsjednik suda u Zlataru pokrenuti stegovni postupak protiv neovlaštenih osoba koje su novinarkama Jutarnjeg lista dale podatke o potvrdama kongoanskih presuda o posvojenju, a sudac Vladić mu je odgovorio da će provesti "detaljan postupak utvrđivanja činjenica" eventualne disciplinske, prekršajne, pa možda čak i kaznene odgovornosti za curenje povjerljivih spisa sa suda.

A što se tiče sudaca koji su potvrđivali kongoanske presude o posvojenju, predsjednik suda u Zlataru u odgovoru Večernjem listu ističe kako "nema disciplinske odgovornosti sudaca koji su donosili odluke o priznavanju stranih sudskih odluka" te da su to već utvrdili i Vrhovni sud i Ministarstvo pravosuđa te da ni USKOK nije našao ništa sporno.

Ukratko, propusta je, prema tvrdnji predsjednika krapinskog suda, samo nekoliko, i to u dodjeli predmeta u rad sucima, a i za to su odgovorne sudske službenice - upisničarke. Međutim, i ovaj prilično neobičan odgovor predsjednika suda Vinka Vladića (neobičnije bi bilo samo to da je ustvrdio da su krive sudske čistačice) ipak u nepriliku dovodi Ministarstvo pravosuđa i uprave, odnosno ministra Ivana Malenicu.

Ministar je, naime, u više navrata javno ustvrdio kako inspekcija njegova Ministarstva nije utvrdila nikakve nepravilnosti u načinu dodjele tih spisa u rad sucima. Nakon odgovora predsjednika suda u Zlataru postavlja se pitanje: ako Ministarstvo nije pronašlo nepravilnosti u dodjeli tih spisa u rad sucima, kako to da su protiv tri sudske službenice - upisničarke pokrenuti stegovni postupci upravo zbog načina dodjele spisa u rad, od kojih su dvije već stegovno kažnjene?

Glave u pijesak

Podsjećamo, nisu sutkinje suda u Zlataru jedine koje u postupcima potvrda kongoanskih odluka o posvojenju ni na koji način nisu zaštitile interese djece, iako je Hrvatska na svu djecu u tim postupcima, bez obzira na državu djetetova podrijetla, dužna primijeniti jednake standarde na koje se obvezala svojim Obiteljskim zakonom i konvencijama čija je potpisnica.

No, čini se da je u Hrvatskoj, kad su posrijedi posvojenja iz DR Konga, na djelu uporno zataškavanje, guranje glave u pijesak i aboliranje sudaca i drugih nadležnih državnih institucija od bilo kakve odgovornosti za način na koji su potvrđivali kongoanske presude. Predsjednici sudova, uključujući i Vrhovni sud i Ministarstvo pravosuđa, nastoje stvoriti dojam da u postupku potvrda presuda nitko nije odgovoran, a time šalju poruku da se sve može nastaviti kao i dosad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. veljača 2024 18:28