Epidemija koronavirusa u manje od godine zdravstveni sustav stajala je više od milijarde i 200 milijuna kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) do 22. siječnja, potrošeno je točno 1.239,701.202 kune. I dalje je najveći izdatak testiranje, i to više od 674 milijuna kuna, slijedi liječenje oboljelih, na koje je potrošeno više od 450 milijuna te naknade za bolovanja i izolacije 115 milijuna kuna.
Da je drugi val epidemije bio jači govori i podatak da je do rujna, tijekom prvih šest mjeseci, na covid po svim stavkama potrošeno 258 milijuna kuna, što znači da je drugi val bio "težak" gotovo milijardu kuna.
Prema podacima koje smo tijekom epidemije prikupljali od HZZO-a, vidljivo je da je u oba vala najveći izdatak bilo testiranje. Naravno, u prvom valu, koji je bio znatno blaži, testiralo se maksimalno 800 građana na dan i trošak je bio znatno manji, a potom smo imali razdoblja kad se testiralo više od 11.000 građana.
U samo tri mjeseca, od početka rujna pa do 4. prosinca, troškovi su porasli za 508,1 milijun kuna, a pogoršanjem epidemiološke situacije troškovi su rasli. Tako je primjerice u tjednu od 20. do 27. prosinca trošak porastao za 50 milijuna kuna, a tjedan poslije za 80 milijuna kuna. Od 4. prosinca do 22, u samo sedam tjedana trošak je narastao za gotovo pola milijarde kuna, točnije za 473.396 milijun kuna.
Zatvorena Arena
Ipak, trendovi se mijenjaju tako da su tekući troškovi testiranja sve manji, a najveći trošak odnosi se na liječenje, zbog čega je u sedam tjedana porastao više od dvostruko. I troškovi bolovanja i izolacije u tom istom razdoblju porasli su gotovo dvostruko.
Posljednja dva mjeseca bila su najkritičnija što se tiče broja hospitalizacija i teško bolesnih osoba. No, ako se nastave pozitivni trendovi koji nas prate posljednjih tjedana, možemo očekivati blaži rast financijskih izdataka. Naime, broj hospitaliziranih se prepolovio i sada imamo oko 1500 osoba na bolničkom liječenju, a nedavno je ta brojka bila viša od 3000. Na respiratorima je bilo i po 300 pacijenata, a sada je taj broj dvostruko manji. Naravno, smanjuje se i dnevni broj pozitivnih, samim time i testiranih osoba.
Da smo na dobrom putu pokazuje podatak da je zagrebačka Arena od utorka u mirovanju. Koordinator Davor Vagić rekao je da je Arena u utorak otpustila i zadnjeg pacijenta.
- Arena je u mirovanju, sve je dezinficirano i 'konzervirano', tako da se preko noći može vratiti u funkciju zatreba li. Liječnici i medicinske sestre koji su tamo radili vraćeni su na stari posao - govori Vagić. Inače pritisak je sve manji u većini bolnica tako da se rasterećuju odjeli, odnosno smanjuje se broj covid-odjela diljem zemlje.
Tako je primjerice i u riječkom KBC-u gdje govore da se, zbog smanjenja broja pacijenata, odlukom Kriznog stožera te bolnice od ponedjeljka zatvara jedan covid-odjel. Riječ je o odjelu koji je 4. prosinca otvoren u dijelu Klinike za ginekologiju i porodništvo, u vrijeme kad su brojevi zaraženih i hospitaliziranih bili u uzlaznom trendu. S tim odjelom, namijenjenim za pacijente s teškim oblikom bolesti, bolnički kapaciteti bili su podignuti na 244 ležaja, čime je riječki KBC uspio ostati "korak ispred" trendova rasta i održati sustav funkcionalnim.
U najtežim danima, sredinom prosinca, broj hospitaliziranih popeo se iznad 160, s time da su u Rijeku stizali i najteži slučajevi iz Istre i Ličko-senjske županije, no brojke se, srećom, nisu približile maksimalnim kapacitetima. S današnjim danom, broj pacijenata na covid-odjelima riječkog KBC-a iznosi 56. Odluka o zatvaranju, kako kažu u KBC-u, donesena je zbog sve manjeg broja oboljelih pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje.
Poboljšane brojke
Ivica Lukšić, ravnatelj covid-bolnice KB Dubrava, kaže da je broj hospitaliziranih u stagnaciji.
- Bolje je nego što je to bilo prije 20 dana kad smo imali 520 hospitaliziranih. Sada smo na 382. Na respiratoru su 52 pacijenta, a prije dvadeset dana bilo ih je 85. No, činjenica je da posljednjih četiri ili pet dana imamo stagnaciju. Broj zaprimljenih i otpuštenih se izjednačio. To govori da je bolest i dalje teška i da je ovaj virus nepredvidljiv. Moramo biti oprezni - zaključio je ravnatelj Lukšić.