ZAGREB - Europska unija namjerava od novih članica osim standardnog jačanja funkcioniranja pravne države ubuduće tražiti i veću konkurentnost nacionalnog gospodarstva, rekao je u utorak na konferenciji za novinare europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele.
Na novinarsko pitanje treba li EU u pretpristupnom procesu posvetiti veću pozornost gospodarskim i fiskalnim problemima s obzirom na gospodarsku krizu, a i najovija događanja s Ciprom, Fuele je odogoviro potvrdno.
'HRVATSKA JE ISPUNILA SVE UVJETE! U 6 MJESECI DOSTUPNO VAM JE 655 MIL. EURA. ISKORISTITE IH' Füle na Vladi
"U pravu ste. Dosad smo se usmjeravali na pravila funkcioniranja pravne države, a to ćemo raditi i ubuduće, no želimo da nove članice ostvare novu razinu konkurentnosti i tako daju svoj doprinos EU" rekao je Fuele.
Podsjetio je kako je Hrvatska dragovoljno prihvatila biti dijelom Europskog semestra koji će obuhvatiti ukupnost gospodarskog upravljanja i o kojem će EK svim zemljama članicama davati preporuke kako ostvariti najveći napredak.
Predsjednik vlade Zoran Milanović, koji je također sudjelovao na konferenciji, rekao je kako Hrvatska ima gospodarskih poteškoća ali da su one tipične jer ovisi o svojim trgovinskim partnerima, naglašavajući kako trenutačno nitko ne bilježi gospodarski rast osim baltičkih zemalja.
'NAPOR KOJI SU POLITIČKE STRUKTURE UČINILE NE BI BIO USPJEŠAN BEZ PREDANOSTI GRAĐANA' Josipović o pozitivnom izvješću iz EU
Iako je rekao da se Hrvatska time neće opravdavati, spomenuo je problem s Italijom kao najvećim tržištem s kojim Hrvatska posluje, ali i naglasio da "radimo sve da kad se uspostavi konjuntura budemo spremni biti najkonkurentniji".
Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo se i na Cipar, ustvrdivši da je ta situacija poslala dvije dobre poruke. Jedna je da kriza riješena jako brzo, a druga da je to slučaj sam za sebe, koji se neće ponoviti jer je riječ o atipičnoj krizi zemlji koja je živjela od provizija na velike iznose stranog novca u svojim bankama.
Hrvatske banke, po Milanovićevim riječima, imaju visoku adekvatnost kapitala i visoku likvidnost, a problem je u njihovoj pasivnosti i inertnosti.
"Mogućnost ponavljanja ciparskog scenarija u Hrvatskoj četiri godine od početka krize ne postoji" rekao je predsjednik vlade.