Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton sljedeći bi tjedan trebala posjetiti Sarajevo, a u EU taj posjet žele prikazati kao dokaz da novonastalu situaciju u toj zemlji shvaćaju ozbiljno.
No sama ta najava u nekim je krugovima već postigla suprotni učinak jer se ne može smatrati “hitnim” posjetom koji će slijediti tek nakon tjedan dana.
Mnogi diplomati država članica EU s kojima je Jutarnji list danas razgovarao priznali su da je BiH na neki način žrtva prevelike pozornosti koja je proteklih godina posvećena Kosovu i Srbiji, prije svega zbog dijaloga kojim posreduje EU, te se gotovo zaboravilo na BiH. No sada su shvatili ozbiljnost situacije.
Bez zaključaka
Samo u ponedeljak u Bruxellesu su bila tri različita sastanka na visokoj razini na kojima se raspravljalo o situaciji u BiH. Najprije su o tome razgovarali ministri vanjskih poslova EU, zatim na radnoj večeri ministri EU s kolegama iz država kandidata te je održan još jedan odvojeni sastanak političkih dužnosnika država članica. Problem je u tome što, osim poruka o “potrebi poduzimanja konkretnih koraka”, nije bilo konkretnih zaključaka, ali je bilo raznih nedorađenih ideja. Među njima i ideja Hrvatske da se s BiH otvori neka vrsta “predscreeninga” da bi ona ušla u proces proširenja EU. Međutim, kako su nam prenijeli diplomati iz drugih država članica, Hrvatska im još uvijek nije dala konkretne odgovore što točno predlaže i kako misli te prijedloge provesti.
Čudna ideja iz Hrvatske
- Nekako nam je ta ideja čudna i zasad neizvediva. Hrvatska je to iznijela samo kao ideju, ali pokušavama shvatiti smisao te ideje. Za sada je ne shaćamo. Hrvatska sama iz svog iskustva zna da je proces proširenja EU formalan, s jasnim pravilima koja se ne mogu zaobići. A BiH još nije ni aplicirala za članstvo - rekao nam je jedan visoki diplomat EU.
Diplomati iz drugih država članica također su osobno izrazili nezadovoljstvo kritikama koje je na račun EU iz Mostara poslao premijer Zoran Milanović kad je rekao da EU “nema koherentnu politiku u BiH” te da ne razumiju probleme. - Sada je Hrvatska u EU i čekamo da nam pomogno i oko BiH. Ali osim ideja nismo još dobili neke konkretne, dobro razrađene prijedloge o tome što bi trebalo napraviti - kaže drugi diplomat.
O samom Milanovićevu posjetu Mostaru i u EU imaju različita mišljenja. Većina sugovornika ipak smatra da je sve to izvedeno “neoprezno” jer šalje poruku da Hrvatska podržava samo Hrvate u BiH.
- Bilo bolje da odnosi i s hrvatskim političarima u BiH iz Zagreba idu preko Sarajeva - prokomentirao je jedan diplomat EU.
Ipak, ima i onih koji smatraju da je taj posjet možda pomogao da se spriječi situacija u kojoj bi nemiri poprimili međuetnički karakter, a Mostar je jedno od najosjetljivijih mjesta za to.
Što se Beograda tiče, diplomati EU i dalje kažu da su “oprezni” jer već godinama, tko god je na vlasti u Srbiji, oni govore da priznaju BiH, ali istovremeno podržavaju Milorada Dodiga koji čini sve da bi oslabio državne institucije.
Što s vojskom?
Jedna od ideja koja se može čuti u krugovima EU je i da se, po uzoru na ulogu koju je EU odigrala u dijalogu između Kosova i Srbije, visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton uključi u posredovanje među liderima BiH da bi se progurale ustavne reforme.
Nema jedinstva ni o ulozi EUFOR-a, vojne snage EU u BiH s približno 600 vojnika. Neke su države prije izbijanja prosvjeda čak tražile ukidanje EUFOR-a, ali sada neke druge traže da se ta formacija osnaži s dodatnim trupama.
Iako su nemiri počeli zbog socijalnih razloga, u Bruxellesu su svjesni da oni u svakom trenutku mogu poprimiti etnički karakter. Zato najavljuju da će se BiH posvetiti veća pozornost, ali hitno rješenje ne može biti popust na putu prema EU, što je ionako dugogodišnji proces, već prije unutarnje promjene u toj državi.