Premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u četvrtak, 27. kolovoza, sudjelovat će na summitu o zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa koji organiziraju austrijska i njemačka vlada. Na tom će skupu biti i slovenski premijer Miro Cerar i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Sudjelovanje Hrvatske i Slovenije na najvišoj razini na ovom skupu je razumljivo i ne bi bilo posebna vijest jer su te države svojevrsna karika koja povezuje EU i zapadni Balkan.
Nasljeđe iz prošlosti
Suorganizatori summita su austrijski kancelar Werner Faymann i njemačka kancelarka Angela Merkel, a na njemu će sudjelovati i talijanski premijer Matteo Renzi, dok će i iz EU na sastanak doći brojni povjerenici. Sudjelovat će i svi šefovi vlada država iz regije, ministri vanjskih poslova i drugi ministri. Dakle, slovenski i hrvatski premijeri itekako imaju razloga biti na tom skupu.
Igrom slučaja to će biti prvi put da se na istom sastanku nađu hrvatski i slovenski premijer nakon izbijanja afere Pirangate i povlačenja Hrvatske iz arbitraže. Da bi ironija bila još veća, jedna od glavnih tema bit će način rješavanja otvorenih pitanja u regiji, a organizatori, dakle austrijska i njemačka vlada, diplomatskim su naporima uspjeli pomoći u rješavanju graničnih pitanja između Crne Gore i BiH. “Zanimljivo je da smo godinama državama regije spominjali Sloveniju i Hrvatsku kao pozitivan primjer kako treba rješavati otvorena pitanja da ne postanu prepreka na putu prema EU. Sada, nakon afere i s obzirom na to da ne znamo kako će se uopće pitanje arbitraže razvijati, ne možemo to spominjati kao pozitivan primjer”, rekao je Jutarnjem listu jedan visokopozicionirani zapadni diplomat. S druge strane, očekuje se da će upravo na marginama ovog summita biti potpisan Međudržavni ugovor o granici između Crne Gore i BiH, a moguće je da se potpiše i sporazum o razgraničenju između Crne Gore i Kosova. “Dakle, sada imamo BiH i Crnu Goru kao primjer koji pokazuje da se otvorena pitanja mogu riješiti čak i dogovorom bez arbitraže!” komentirao je jedan diplomat.
Gotovo između svih država bivše Jugoslavije postoje otvorena pitanja kao nasljeđe iz prošlosti, a EU smatra da bi se trebala riješiti i prije njihova prijema u EU.
Srbija i Kosovo
Najveća prepreka su svakako odnosi između Srbije i Kosova jer Srbija uopće ne priznaje Kosovo kao državu, zbog čega se ne mogu rješavati ni brojni tehnički problem koji negativno utječu i na kretanje ljudi, a i na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Upravo kako bi se takva pitanja brže riješila, EU posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine. Zbog summita u Beču, kako bi pred kancelarku Merkel i druge lidere EU izašli s konkretnim rezultatima u normalizaciji odnosa, premijer Srbije Aleksandar Vučić i njegov kosovski kolega Isa Mustafa sastat će se dan prije u Bruxellesu kako bi postigli sporazum o važnim otvorenim pitanjima kao što su telekom, energetika i formiranje asocijacije općina sa srpskom većinom na Kosovu. U slučaju uspjeha, i Kosovo i Srbija mogli bi dobiti potporu za napredak u procesu integracije u EU, Srbija za otvaranje prvog poglavlja u pristupnim pregovorima, a Kosovo za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Vučićeva ideja o zajedničkom danu sjećanja 'nerealna'
Zapadni diplomati koji su upoznati s organizacijom summita u Beču rekli su da EU podržava sve napore za pomirenje u regiji i bolju suradnju. Zato će biti potpisani i sporazumi o razmjeni mladih te brojni projekti. Kad je riječ o rješavanju tereta iz prošlosti, kažu da se još puno toga mora napraviti. Na pitanje o ideji srpskog premijera Vučića da se odredi jedan zajednički dan sjećanja za sve žrtve rata u bivšoj Jugoslaviji, rekli su da im se to “čini nerealnim”, pogotovo nakon ponašanja Srbije na raspravi i glasanju o Rezoluciji o Srebrenici u UN-u. (A. Pal.)