Nakon što je jenjala pandemija covida-19 zbrajaju se razne štete, a jedna od njih je i prekomjerna kupnja cjepiva, što je po najnovijim analizama rezultiralo činjenicom da su zemlje EU-a uništile oko 200 milijuna doza u vrijednosti od četiri milijarde eura, izvijestio je ovih dana Politico.
Naime, nakon što su krajem 2020. odobrena prva cjepiva protiv korone, zemlje EU-a zajedno su preuzele 1,5 milijardi doza. Mnoge od njih sada leže na odlagalištima diljem kontinenta zato što im je istekao rok trajanja jer se građani nisu odazvali cijepljenju kao što se očekivalo, a nabavljeno je po tri doze za svakog stanovnika zemalja EU-a. Ti izračuni o neiskorištenim dozama temelje se na podacima koji pokazuju da su zemlje EU-a u prosjeku odbacile 0,7 doza za svakog člana svoje populacije.
Na vrhu ljestvice je Estonija, koja je bacila više od jedne doze po stanovniku, a odmah iza nje je Njemačka (0,98), koja je također među onima koji su bacili veliku količinu cjepiva. Slovenija s 0,94 doze zauzima treće mjesto, slijede Nizozemska, Italija, Austrija i Švedska. Najmanje su bacile Irska, 0,16 doza po stanovniku, Španjolska, 0,29 i Bugarska, 0,30. Hrvatska je bacila 0,57 doza po stanovniku (2,2 milijuna doza) i u sredini je ljestvice.
To govori da je, prema dostupnim podacima, bilo više od 312 milijuna uništenih doza. Naime, podaci se temelje na brojkama iz 19 zemalja EU-a i još četiri koje su količine dostavile lokalnim medijima, pa Politico drži da su brojke vjerojatno veće. Njemačka je, primjerice, dala podatke o otpadu u lipnju, a u to je vrijeme u skladištu imala još 120 milijuna cjepiva.
Proizvođači cjepiva također su od tada predstavili novije verzije prilagođene najnovijim varijantama korone, čineći starije injekcije zastarjelima te je vjerojatnije da će biti još bacanja.
Politico piše da je 215 milijuna doza uništeno, a vrijednost se procjenjuje na više od 4 milijarde eura, i to na temelju cijena objavljenih u medijima tijekom pandemije (nisu javno objavljene). Za zemlje koje su prijavile samo ukupan broj uništenih cjepiva, bez raščlambe prema vrsti, Politico je upotrijebio ponderiranu prosječnu cijenu od 19,39 eura izračunatu iz dostavljenih podataka pojedinih zemalja.
Broj bačenih cjepiva obično odgovara veličini zemlje, pri čemu Njemačka ima 83 milijuna odbačenih doza, a Luksemburg nešto manje od pola milijuna. Italija je bacila 49 milijuna doza, Nizozemska 16.
U svakom slučaju, činjenica je da je u trenutku kad se pojavilo cjepivo bilo izuzetno važno nabaviti dovoljne količine za sve građane zemalja EU-a, zato je i organizirana objedinjena nabava preko Europske komisije, što je jamčilo i niže cijene.
Hrvatska u nabavi nije odskakala od drugih u EU-u, a dio nepotrošenih doza donirala je Butanu, Vijetnamu, Ruandi, Kosovu i BiH. Dio je, nakon isteka roka valjanosti, uništen.