Gotovo pola Europljana vidi predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa kao "neprijatelja Europe", nešto više smatra da postoji visok rizik od rata s Rusijom, a više od dvije trećine vjeruje da se njihove zemlje ne bi mogle obraniti u slučaju da takav rat izbije, pokazala je anketa koju je u devet zemalja provela pariška platforma za rasprave o europskim pitanjima Le Grand Continent.
Anketa provedena u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Nizozemskoj pokazala je i da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u Europskoj uniji, a gotovo isti broj kaže da je napuštanje Unije naštetilo Ujedinjenom Kraljevstvu, objavio je The Guardian.
"Europa se ne suočava samo s rastućim rizicima, nego se mijenja njezino povijesno, geopolitičko i političko okruženje. Rezultati ankete pokazuju da je Europa anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti te da teško vidi svoju budućnost u pozitivnom svjetlu", rekao je Jean-Yves Dormagen, profesor političkih znanosti i osnivač agencije za istraživanje tržišta Cluster17.
Istraživanje je pokazalo da u prosjeku 48% ispitanika u devet zemalja Trumpa smatra neprijateljem. Najkritičniji su Belgijci (62%) i Francuzi (57%), a najblaži Hrvati (37%) i Poljaci (19%). "Trampizam se diljem kontinenta smatra neprijateljskom silom", rekao je Dormagen. Dodao je da se taj stav učvršćuje: sve je manje onih koji Trumpa opisuju kao ‘ni prijatelja ni neprijatelja’, a sve više onih koji ga vide kao izrazito neprijateljskog.
Unatoč tome, Europljani smatraju da je njihov odnos s Amerikom strateški važan. Na pitanje kakav bi stav EU trebala zauzeti prema američkoj vladi, najpopularniji odgovor (48%) bio je – kompromis.
Pedeset jedan posto ispitanika reklo je da postoji visok rizik od rata s Rusijom u narednim godinama, a 18% reklo je da postoji jako visok rizik. Dormagen je rekao da bi takvi rezultati prije nekoliko godina bili "nezamislivi". Stavovi su znatno varirali ovisno o blizini Rusiji, pri čemu je 77% Poljaka smatralo rizik od rata visokim, dok je u Francuskoj to bilo 54%, u Njemačkoj 51%, u Portugalu 39%, a u Italiji 34%.
Povjerenje u nacionalne vojne sposobnosti bilo je nisko u svim zemljama: 69% ispitanika u devet zemalja procijenilo je da njihova država ‘nije baš‘ ili ‘nimalo‘ sposobna suprotstaviti se ruskoj agresiji. Najviše povjerenja imali su francuski ispitanici, no to je i dalje bilo mišljenje manjine (44%). U Poljskoj, koja graniči s Rusijom, 58% ispitanika nije imalo povjerenja u sposobnost svoje države, objavio je The Guardian.
Istraživanje je pokazalo da su osjećaji ranjivosti široko rasprostranjeni: samo 12% ispitanika reklo je da se ne osjeća osobito ugroženo zbog brojnih izvora nesigurnosti, od tehnoloških i vojnih do energetske i prehrambene. Iako su postojale značajne nacionalne razlike, najčešće navođena prijetnja bila je tehnološka i digitalna sigurnost (28%), zatim vojna sigurnost (25%). Postojala je i snažna potražnja za europskom pomoći, s 69% ispitanika koji smatraju da EU treba igrati zaštitnu ulogu.
Velika većina ispitanika u devet zemalja podržava članstvo u EU: 74% reklo je da žele da njihova država ostane u bloku, pri čemu je najviše zagovornika bilo u Portugalu (90%) i Španjolskoj (89%), a najmanje u Poljskoj (68%) i Francuskoj (61%). Pet godina nakon Brexita, odluka Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU gotovo je jednoglasno percipirana kao neuspjeh: 63% ispitanika smatralo je da je imala negativan utjecaj na Britaniju, dok je samo 19 % mislilo da je bila pozitivna, uključujući 5% koji su je ocijenili kao vrlo pozitivnu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....