LOŠA KVALITETA

Europska agencija za okoliš: Zrak u Hrvatskoj je među najzagađenijima u Europi

Hrvatska je među šest zemalja EU koje su premašile granične vrijednosti i Europske unije za sitne lebdeće čestice
 Davor Pongracic/Cropix

Aktualno EEA „Izvješće za 2020. — Kvaliteta zraka u Europi” pokazuje da je šest država članica 2018. premašilo granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5): Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska. Samo četiri europske zemlje — Estonija, Finska, Island i Irska — imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strožih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U izvješću EEA navodi se da i dalje postoji razlika između zakonskih preporučenih gornjih granica kvalitete zraka u EU i preporučenih gornjih granica od strane SZO. To će pitanje Europska komisija rješavati ažuriranjem standarda EU u sklopu akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja zraka, javlja Europska agencija za okoliš.

Nova analiza EEA temelji se na najnovijim službenim podatcima o kvaliteti zraka iz više od 4000 mjernih postaja širom Europe u 2018. godini.

Prema procjeni EEA, izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417 000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018. Oko 379 000 tih smrtnih slučajeva dogodilo se u EU-28, dok je 54 000 i 19 000 slučajeva prerane smrti uzrokovano dušikovim dioksidom (NO2) odnosno prizemnim ozonom (O3). (Ova se tri brojčana podatka procjenjuju zasebno i ne bi ih trebalo zbrajati da se izbjegne dvostruko obračunavanje).

Prema izvješću EEA smanjenje emisija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u ključnim sektorima kao i prateće politike dovele su do bolje kvalitete zraka širom Europe. Nakon 2000. emisije ključnih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući dušikove okside (NOx), od prometa, značajno su se smanjile, usprkos većoj mobilnosti i povezanom povećanju emisija stakleničkih plinova u tom sektoru. Emisije onečišćujućih tvari u području opskrbe energijom također su značajno smanjene, dok je napredak u smanjenju emisija iz zgradarstva i poljoprivrede bio spor.

Zahvaljujući boljoj kvaliteti zraka, zbog zagađenja sitnim lebdećim česticama tijekom 2018. prerano je umrlo oko 60 000 ljudi manje nego 2009. Smanjenje smrtnosti zbog dušikovog dioksida još je značajnije jer se broj prerano umrlih smanjio za oko 54 % tijekom zadnjih deset godina. Kontinuirana provedba ekoloških i klimatskih politika širom Europe ključan je razlog za ta poboljšanja.

„Podatci EEA-a dokazuju da investiranje u bolju kvalitetu zraka predstavlja ulaganje u bolje zdravlje i veću produktivnost svih Europljana. Politike i aktivnosti u skladu s europskim ciljem nulte stope onečišćenja vode do dužeg i zdravijeg životnog vijeka te otpornijeg društva”, kaže izvršni direktor EEA, Hans Bruyninckx.

„Dobra je vijest da se kvaliteta zraka poboljšava zahvaljujući ekološkoj i klimatskoj politici koje provodimo. Međutim, ne možemo zanemariti ni negativne strane, odnosno činjenicu da je broj preranih smrti u Europi uslijed zagađenja još uvijek daleko previsok. U europskom zelenom planu postavili smo si ambiciozan cilj svođenja svih vrsta zagađenja na nultu razinu. Želimo li uspjeti i u potpunosti zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, trebamo nastaviti smanjivati zagađenje zraka i svoje standarde kvalitete zraka više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tome ćemo posvetiti pozornost u svojm sljedećem Akcijskom planu”, rekao je povjerenik Sinkevičius.

Europska komisija nedavno je objavila plan djelovanja u sklopu akcijskog plana EU Cilj nulte stope onečišćenja, u okviru Europskog zelenog plana.

Kvaliteta zraka i COVID-19

Izvješće EEA također obuhvaća poveznice između pandemije bolesti COVID-19 i kvalitete zraka. Detaljnija procjena inicijalnih podataka EEA za 2020. i dodatno modeliranje usluga praćenja stanja atmosfere programom Copernicus (CAMS) potvrđuje ranije procjene koje ukazuju na smanjenje do 60 % određenih onečišćujućih tvari u zraku u mnogim europskim državama u kojima su uvedene mjere ograničenja kretanja u proljeće 2020. EEA još nema procjene mogućih pozitivnih učinaka čišćeg zraka na zdravlje tijekom 2020.

U izvješću se također navodi da dugotrajna izloženost onečišćujućim tvarima uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, a obje su skupine bolesti utvrđene kao dodatni čimbenici rizika od smrti kod pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19. Međutim, uzročno-posljedična veza između zagađenja zraka i težine bolesti COVID-19 nije potpuno jasna te su potrebna daljnja epidemiološka istraživanja.

Napomene

Kratko izvješće EEA, EEA- procjena rizika od zagađenja zraka na zdravlje, sadrži pregled metoda pomoću kojih EEA izračunava svoje procjene o utjecaju loše kvalitete zraka na zdravlje.

Posljedice izlaganja zagađenom zraku na zdravlje su različite, od upale pluća do prerane smrti. Svjetska zdravstvena organizacija analizira sve veći broj znanstvenih dokaza koji zagađenost zraka povezuju s raznim posljedicama na zdravlje, s ciljem predlaganja novih smjernica.

U predmetnoj EEA procjeni rizika za zdravlje smrtnost se odabire kao zdravstveni ishod koji se kvantificira zato što za taj ishod postoje najpouzdaniji znanstveni dokazi. Smrtnost zbog dugoročne izloženosti zagađenju zraka procjenjuje se na temelju dvaju različitih parametara: „prerane smrti” i „izgubljenih godina života”. Tim se procjenama mjeri opći učinak zagađenja zraka na određenu populaciju, no ne mogu se, na primjer, primijeniti na konkretne pojedince koji žive na određenom zemljopisnom području.

Utjecaj na zdravlje zasebno se procjenjuje za tri onečišćujuće tvari (PM2,5; NO2 i O3). Ova tri brojčana podatka ne mogu se zbrajati za utvrđivanje ukupnih učinaka na zdravlje jer to može dovesti do dvostrukog obračunavanja ljudi izloženih visokim razinama više onečišćujućih tvari.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2020 21:50