BRUXELLES - Europska komisija je danas na sastanku koledža o Bruxellesu i formalno donijela odluku o pokretanju procedure uvođenja sankcija Hrvatskoj iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova, koje omogućava članak 39 Pristupnog ugovora. Time je Komisija započela formalne konzultacije sa državama članicama koje traju deset radnih dana.
Komisija navodi da time poduzima "prikladne mjere" nakon nastavka neispunjavanja okvirne odluke o Europskom uhidbenom nalogu od strane Hrvatske. U odluci Komisije se navodi da mjere uključuju monitoring i suspenziju fonda za pripremu Schengena.
Komisija navodi da se na ovaj postupak odlučila nakon brojnih upozorenja i razmjena sa hrvatskim vlastima o tom pitanju ovog ljeta.
"Komisija je stalno tražila brzu i bezuvjetnu korekciju hrvatskog zakona o implermentaciji Europskog uhidbenog naloga i da ga se uskladi sa pravnom stečevinom EU. To je bila obveza koju je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora. Iako je Hrvatska ponudila da se ovaj zakon vrati na staro, kao uvjet je postavio stupanje na snagu 15 srpnja 2014. Ovo dugo kašnjenje je neopravdano. U lipnju je Hrvatskoj trebalo samo nekoliko dana - samo tri dana prije pristupa Hrvatske u EU - da promjeni svoje zakone na način da oni ne budu u skladu sa Europskim uhidbenim nalogom. Vratiti to natrag ne bi trebalo trajati dulje" navodi Europska Komisija.
Iz Komunikacije koje su Komisiji poslali predsjednik Barroso, potpredjednica Reding i povjerenik Füle, vidljivo je da se oni za tvrdnje da je Hrvatska ozbiljno prekršila EU zakone mijenjajući zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga pozivaju i na redovnu komunikaciju koju su imali sa predstavnicima hrvatske Vlade, od razgovora sa premijerom Milanovićem do onih sa Ministrom pravosuđa Miljenićem.
Barroso i Reding tvrde da su osobno i Milanoviću i Miljeniću prenijeli da je promjena zakona u suprotnosti s EU pravom. O tome su navodno Barroso i Reding razgovarali sa Milanovićem i tijekom boravka u Zagrebu na proslavi našeg ulaska u EU 1. srpnja. Također su prenjeli i stav da bi bilo koja odgoda promjene značila nepotrebno kašnjenje što je Barroso prenio Milanoviću tijekom telefonskog razgovora 29. Kolovoza.
Dakle tvrde da je Hrvatska stalno bila upoznata sa jasnim stavom Komisije. U ovom dokumentu Komisija pojašnjava da su razmatrali različite opcije sankcioniranja hrvatske te zaključuju da su jedine moguće mjere one o sredstvima za Schengen dok bi sve ostale bile ili pravno nemoguće ili bi bile kontraproduktivne jer se mjere ne mogu poduzeti bez prejudiciranja suradnje u području pravosuđa. Moguća mjera da se druge države pozove na reciprocitet, dakle da ne izručuju Hrvatskoj one koje Hrvatska traži sve dok Hrvatska ne ispoštuje svoje obveze, je procijenjena kao kontraproduktivna jer je u općem interesu da se u EU osigura da se pravda provede u cijeloj Europi.
Mjere uskraćivanja fondova za projekte iz pravosuđa bi pak pogodile nevladine udruge. Osim mogućeg uskraćivanja novca za Schengen za sljedeću godinu Komisija bi posvetila "posebnu pažnju" i načinu na koji se troši novac koji je već uplaćen Hrvatskoj za ovu godinu, znači 40 milijuna eura.