BRUXELLES - Danas bi napokon Europski parlament trebao izglasati novi sastav Europske komisije i time bi se završila prava kalvarija koju je prošla. Tim popularno nazvan “Barroso II” - riječ je naime o drugom sastavu europskih povjerenika koji kao predsjednik vodi portugalski političar Jose Manuel Durao Barroso - već će sutra (ako ne bude nekih iznenađenja) preuzeti svoje dužnosti u Bruxellesu.
Ovaj je put bilo puno teže. Izbori za Europski parlament održani su u lipnju prošle godine, a novi je saziv počeo zasjedati ujesen. No, na snagu još nije stupio Lisabonski sporazum jer se čekao irski referendum. Kad su pak u Dublinu prihvatili sporazum, onda se umiješao češki predsjednik Vaclav Klaus koji nije htio potpisati stupanje na snagu.
Kad su pak i tvrdog Klausa omekšali, počelo je političko nadmetanje oko funkcije novog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Bugarski brodolom
Članovi Komisije, koje su imenovale vlade zemalja članica, izašli su potom na saslušanje u Europskom parlamentu. I ondje se desio brodolom za bugarsku kandidatkinju Rumianu Želevu . Prvo su uslijedile optužbe za sukob interesa, a nakon toga i blijed nastup. I Barroso je opet morao moliti sada bugarskog premijera da promijeni kandidata.
Bojko Borisov je, nakon što je Želeva odustala od kandidature, imenovao potpredsjednicu Svjetske banke Kristalinu Georgievu koja je konačno izabrana. Istine radi treba reći da ni mnogi drugi kandidati nisu baš uvijek zadivili zastupnike: jedva se provukao i Olli Rehn, bivši povjernik za proširenje.
Problemi s deficitom
Povjerenike čekaju veliki zadaci: tu je prije svega suočavanje s ekonomskom krizom, posebno s problemima koje bi mogao izazvati deficit Grčke. Od nove se Europske komisije očekuje i jačanje konkurentnosti EU na svjetskom tržištu, za što je ključna provedba niza unutarnjih reformi, posebno regulativnih modela. Jasno, tu je i pitanje nastavka proširenja koje se, osim na Hrvatsku i Island, odnosi i na ostale zemlje Zapadnog Balkana i Tursku. Za Hrvatsku je pak posebno važno da je riječ o Komisiji u kojoj će i naša zemlja, nakon ulaska u punopravno članstvo, imati svog povjerenika.
Hrvatski problemi:
- Pravosuđe: zbog poznatih problema u suradnji s Haaškim sudom to se poglavlje neće otvoriti na međuvladinoj konferenciji ovaj mjesec, što dovodi u pitanje i dovršetak pregovora ove godine.
- Tržišno natjecanje: Bruxelles čeka da se raspiše novi set natječaja za prodaju brodogradilišta. Belgijski ambasador u Zagrebu je izjavio da bi svako odugovlačenje po tom pitanju imalo negativan utjecaj na tijek pregovora.
- Javna uprava: dosadašnji povjerenik za regionalni razvoj Pawel Samecki izjavio je kako bi Hrvatska morala ozbiljno poraditi na pitanju kapacitiranosti administracije za povlačenje novca iz fondova.