Europa je pred demografskom revolucijom. Dobna struktura stanovništva se mijenja, s porastom udjela osoba starijih od 65 godina, pa čak i onih starijih od 80. Djeca rođena danas vjerojatno će doživjeti 100 ili više godina. Ove promjene, kao i proporcionalno smanjenje europskog stanovništva, a posebno radno-sposobnog stanovništva, u odnosu na ono svjetsko, čine neophodnima prilagodbe naših institucionalnih, političkih, gospodarskih i kulturnih okvira osmišljenih za neka druga vremena u kojima je životni vijek bio daleko kraći.
Od starenja – do dugovječnosti
Porastom udjela starijih osoba te sveukupnim starenjem društva, razvila se takozvana srebrna ekonomija usredotočena na gospodarske prilike vezane za specifične potrebe starijih generacija. No i ona je ograničavajuća, jer se temelji na vrlo tradicionalnom modelu životnog vijeka u tri faze: školovanje, radno-sposobna dob i mirovina – te starije osobe svodi na njihovu kupovnu moć, a starenje samo s mirovinama, skrbi i zdravstvenom zaštitom.
Ekonomijom dugovječnosti nameće se potpuno drugačiji koncept društva u kojemu je starenje sastavni dio cijelog životnog vijeka te koje se gradi na fleksibilnosti, stručnosti i zrelosti koje stječemo s godinama. U središtu ovakvog društva nije samo činjenica da dulje živimo, već i težnja da dodatne godine života kojima raspolažemo učinimo zdravijima, produktivnijima i ispunjenijima. Takva ekonomija usmjerena je stoga ne samo na starije i na jednu životnu dob, već se gradi kroz sve generacije, pri čemu one starije ne percipira samo kroz njihove zdravstvene potrebe, kao što je to slučaj danas, već kroz sveukupne doprinose koje donose društvu.
Izazovi društva dugovječnosti
Osnovna pretpostavka izgradnji dugovječnog društva (longevity society) zasniva se na prilagodbi društvenog i poslovnog života vremenu kojim raspolažemo – jer starimo od trenutka kad se rodimo. To novo dugovječno društvo zahtijeva politike bolje prilagođene svim dobnim skupinama, a koje će pozitivno utjecati ne samo na to kako starimo, već će od početka graditi zdrave i duge živote poticanjem zdravih životnih navika koje i starost čine aktivnom i produktivnom.
Starije generacije tako postaju snažnije te na sustavniji način doprinose društvu svojim znanjem i iskustvom. Takva percepcija društva starenje ne čini više negativnim već se fokusira na dodanu vrijednost i prednosti.
Jer cilj nam je prihvatiti živote koji nadilaze one početne tri osnovne faze, pozdraviti pozitivne promjene te prilike stvoriti za sve generacije, uz promicanje međugeneracijske pravednosti i pozitivniji pogled na dulji životni vijek.
Dugovječnost i uloga Europe
Tu novu demografsku stvarnost nije lako razumjeti, a nije joj se jednostavno niti prilagoditi. Započeli smo raditi na njoj nizom inicijativa, poput Zelene knjige o starenju i Atlasu demografije. Uloga je Europske unije pomoći državama članicama koje se suočavaju s raznim demografskim promjenama, i to podržavanjem mjera koje potiču zdrave i duge živote te opremanjem naših građana jednom novom pismenosti: pismenosti koja će ih opremiti za dugovječnost. Upravo je zato Europska komisija objavila najnoviju Komunikaciju pod imenom Toolbox – odnosno paket mjera za djelovanje, jer obuhvaća sve one praktične instrumente i alate na raspolaganju svim razinama upravljanja: nacionalnoj, regionalnoj i razini EU. Namijenjeni su izgradnji upravo takvog društva u kojem svatko, bez obzira na dob, može i napredovati i uživati u prednostima koje sa sobom nose demografske promjene.
Demografska stvarnost
Ova tranzicija zahtijeva ne samo razumijevanje, nego i djelovanje, a da bi se ostvarila neophodno je prilagoditi naše sustave toj novoj demografskoj realnosti. Potrebno je aktivno promišljati fleksibilnije mirovinske sustave te radna mjesta bolje prilagoditi doprinosu koji stariji radnici mogu donijeti svojim vještinama i iskustvom. Značajnija ulaganja u programe cjeloživotnog obrazovanja i prekvalifikacije omogućit će nam da ostanemo dinamični i doprinosimo uspješnom gospodarstvu tijekom cijele životne dobi, a sve to i uz pomoć zdravstvene zaštite koja potiče preventivne mjere i personaliziraniju medicinu koja ne samo produljuje život, već ga čini i daleko kvalitetnijim. Svoju ulogu igra i urbanističko planiranje koje gradove čini prilagođenijima potrebama starijih osoba, pristupačnijima i uključivijima, te gradnjom potiče interakciju među generacijama i povezanost zajednice. Ovakvim mjerama, uz kvalitetnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu, kao i uz dostupniju i pristupačniju skrb, izgradit ćemo uvjete za uključivije, produktivnije i dinamičnije dugovječno društvo.
Došlo je vrijeme da se prilagodimo novoj demografskoj stvarnosti. Kreiranjem društva u kojem je produljeni životni vijek izvor snage, vitalnosti i napretka, a u kojem Europa - u ovoj promjeni koja je globalna - može imati vodeću ulogu uz pomoć hrvatskih znanja i iskustava.
Napomena: Dubravka Šuica napisala je tekst uoči konferencije o demografiji Predstavništva Europske komisije koja će održati u ponedjeljak, 11. 12. 2023. godine u Zagrebu pod naslovom: „Demografija i budućnost Europe“