Iako nacionalna statistika upućuje na kontinuirani rast plaća, unatoč pandemiji, podaci Eurostata pokazuju suprotno: među zemljama EU, plaće zaposlenih u Hrvatskoj najviše su pale. Razlika u dohotku zaposlenih prije i poslije krize iznosi oko 11 posto, ali zahvaljujući Vladinim mjerama, taj je minus ipak prepolovljen te iznosi malo više od pet posto.
Najmanje su krizu osjetili zaposleni u Mađarskoj, s padom primanja od oko jedan posto, pa se Vlada te zemlje nije posebno ni angažirala oko tog pitanja. U većini zemalja sheme za očuvanje radnih mjesta su značajno pridonijele smanjenju pada dohodaka zaposlenih.
Utjecaj krize je vrlo neravnomjerno rasprostranjen među članicama, navodi Eurostat, pri čemu je najviše pogođen najranjiviji dio radne populacije, radnici s niskim primanjima su znatno više pogođeni od onih s visokim.
Podaci Eurostata koji upućuju da su primanja zaposlenih u Hrvatskoj najviše pala, čini se, pomalo su iznenadila i ekonomiste. Stoga Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, ocjenjuju kako nije riječ o redovnoj statistici već se pokazatelji Eurostata temelje na anketi i rezultat su neke eksperimentalne analize ili simulacije. U objavi Eurostata, kaže Tomić, navodi se kako su 'različite sheme naknada plaće ublažile gubitak dohotka na minus od oko dva posto na razini EU. U 15-ak zemalja smanjenje plaća je nakon uzimanja u obzir ovih shema prepolovljen. To je najviše primjetno u zemljama poput Hrvatske, Francuske, Austrije, Slovačke i Nizozemske'.
- S druge strane, relevantna statistika hrvatskog tržišta rada ne pokazuje niti značajan pad zaposlenosti, odnosno povećanje nezaposlenosti, niti značajno smanjenje plaća pa se to donekle kosi s ovim nalazima. Primjerice, u drugom tromjesečju 2020., u razdoblju na kojem se temelji ova analiza, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 9.123 kune, što je u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine nominalno više za jedan posto, a realno za 1,3 posto, navodi Tomić. Dodaje, kako u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, broj ukupno zaposlenih je pao je za 0,8 posto, a u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na drugo tromjesečje 2019. za 2,2 posto. Za cjelovit komentar, zaključuje, trebat će ipak dublja analiza.
No, ni nacionalni pokazatelji ne upućuju na jednoznačan zaključak. S jedne strane, ističe Nestić, podaci Eurostata su u kontradikciji s ostalim raspoloživim podacima u Hrvatskoj, kao što su fiskalizirani račun i potrošnja u trgovini na malo.
Da su dohoci pali više od 10 posto, to bi se sigurno više odrazilo na potrošnji. Istodobno, pad BDP-a od oko devet posto sugerira da je moralo doći i do pada mase primanja radnika. Stoga je moguće da Eurostata simulacija obuhvaća i neke netipične oblike rada, ili da broj odrađenih sati značajno smanjen u odnosu na vrijeme prije krize.