Povećanjem osnovice za plaće u javnom sektoru te povećanjem neoporezivog osobnog odbitka za sve radnike sa 3800 na 4000 kuna plaće će, prema prvim izračunima, pojedinim kategorijama zaposlenika rasti na sljedeći način: liječniku specijalistu u bolnici sa 8 godina staža osnovna će plaća narasti za 1718 kuna, medicinskoj sestri sa srednjom stručnom spremom za 925 kuna, učitelju sa 15 godina staža za 380 kuna, a radniku s prosječnom plaćom u Zagrebu za - 56,64 kune.
Zdravstveni će radnici bez sumnje proći najbolje, ali ne zato što će im se u narednih godinu dana, kao i svima drugima u javnim službama, podići osnovica za 6,12 posto, nego zato što su prije mjesec dana, nakon prijetnji štrajkom liječnika i medicinskih sestara, uspjeli potpisati dodatak kolektivnom ugovoru i dobiti ukupno povećanje od 7 posto.
Tako su s plaćom za rujan povećani dodaci na plaće - i to za tri posto na uvjete rada te četiri posto za odgovornost za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike koji rade u dijagnostici i liječenju. Sindikati su tada naglašavali da su to samo mrvice, ali da su barem dijelom uspjeli u svojim traženjima.
To je za primjerice liječnika specijalista s desetak godina staža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ako živi u Zagrebu i nema dodatnih poreznih odbitaka, značilo oko 600 kuna veću neto plaću, za specijalista u bolnici sa sličnim uvjetima 700. No, realizira li se najava premijera o povećanju osnovice za 6,12 posto i poveća osobni neoporezivi odbitak na 4000 kuna plaće, te će povišice biti bitno veće. Prosvjetarima, koji nastavljaju štrajk jer im nije, kao liječnicima, odobrena korekcija koeficijenata, plaće će rasti bitno manje.
