Istarski vlakovi za dvije bi godine trebali voziti brže i sigurnije. Barem na sjevernom dijelu pruge, od slovenske granice preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, gdje je u tijeku obnova 50 kilometara željeznice vrijedna 55 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja u istarsku željeznicu u posljednjih četrdesetak godina, a nakon završetka radova 2028. godine vlakovi bi ondje trebali voziti brzinom do 80 kilometara na sat, umjesto dosadašnjih 50 do 60. Istodobno se priprema dokumentacija za još ambiciozniji projekt o kojem se u Istri govori već desetljećima, izgradnju željezničkog tunela kroz Učku, odnosno Ćićariju, koji bi napokon povezao istarsku prugu s ostatkom hrvatske željezničke mreže. No tunel je zasad tek na papiru. Izrada dokumentacije ne znači da će se on i graditi, a još nisu poznati ni cijena ni rokovi njegove realizacije.
Inače, posljednja ozbiljnija obnova istarskih pruga provedena je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Otad je željeznica postupno gubila na važnosti, a Istra je ostala bez izravne željezničke veze s ostatkom Hrvatske. Vlakovi prema Rijeci i Zagrebu moraju prolaziti kroz Sloveniju, dok putnici koji žele ostati na hrvatskom teritoriju moraju kombinirati vlakove i autobuse. Aktualna obnova zato je važan pomak, iako obuhvaća tek trećinu ukupne istarske željezničke mreže, duge 144 kilometra.
Radovi na više lokacija
Radovi su trenutačno otvoreni na više lokacija. Tijekom rujna započelo je strojno rešetanje kolosijeka, a potom i zamjena kolosiječne rešetke između Boruta i Cerovlja. Saniraju se usjeci i propusti te završava sanacija klizišta Buzet 8. Radovi se izvode tijekom petodnevnih zatvaranja pruge, dok se vikendom ponovno uspostavlja redoviti promet.
– Radovi obuhvaćaju obnovu kolosijeka i skretnica, sanaciju usjeka, nasipa i propusta, ugradnju sintetičkih popođenja na 21 željezničko-cestovnom prijelazu te modernizaciju signalno-sigurnosnog i prometno-upravljačkog sustava – navode iz HŽ Infrastrukture. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te HŽ Infrastrukture potvrđuju da je obnova pokrenuta zbog dotrajalosti pruge, ali i brojnih ograničenja brzine te problema s klizištima, osobito na području Buzeta. Ugovor s izvođačem radova, tvrtkom Strabag, potpisan je u ožujku 2025. godine, a projekt se financira kreditom Europske investicijske banke koji je osigurala država.
Do Buzeta i dva i pol sata
Koliko je istarskoj željeznici potrebna modernizacija, najbolje pokazuje trajanje putovanja. Od Pule do Pazina vlakom se danas putuje između sat i sedam minuta i sat i 16 minuta, a do Buzeta između dva sata i šest minuta i čak dva i pol sata. Obnovom bi se putovanja trebala skratiti, no za koliko, zasad nije poznato.
Inače, na istarskoj pruzi vozi 15 lokalnih vlakova, od kojih većina prometuje između Pule i Lupoglava. Voze i dva međunarodna vlaka između Zagreba i Pule preko Ljubljane, prvenstveno namijenjena studentima, dva vlaka između Pule i Divače te još dva sezonska tijekom ljeta. Do Rijeke se iz Lupoglava mora autobusom. Sve to utječe na broj putnika koji je još uvijek jako malo. Prosječno se radnim danom u lokalnom vlaku prevozi pedesetak putnika, što čini 40tak posto popunjenosti vlaka. Unatoč sporoj pruzi, broj putnika posljednjih godina raste. Dok je 2021. istarskom željeznicom putovalo 111.426 putnika, prošle ih je godine bilo 252.116. U prvih šest mjeseci ove godine prevezeno je 149.183 putnika, šest posto više nego u istom razdoblju lani. Vjerojatno je glavni razlog besplatan prijevoz, posebno školaraca. Naime, u prvih devet mjeseci pravo na besplatan prijevoz koristile su 4234 osobe, među njima 921 dijete i učenik.
Novi vlakovi i dugo čekani tunel
Uz obnovu pruge najavljuje se i modernizacija voznog parka. Trenutačno u Istri prometuju četiri vlaka, tri dizel-motorna starije serije i jedan niskopodni. Tijekom 2027. godine planira se uvođenje pet elektrodizelskih vlakova koji će, među ostalim, voziti između Zagreba i Pule preko Slovenije. U 2027. i 2028. planirano je i uvođenje četiri baterijska vlaka te izgradnja punionice u Lupoglavu, nakon čega bi takvi vlakovi trebali prometovati i u Istri.
No najveći dugoročni projekt ostaje izravno povezivanje Istre s Rijekom. U svibnju ove godine potpisan je ugovor vrijedan 2,1 milijun eura za izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta željezničkog tunela Ćićarija. Prema sadašnjim planovima, tunel bi bio dug oko 15 kilometara, a nova trasa uključivala bi i vijadukt duljine približno četiri kilometra.
– Projektom se razmatra izgradnja tunela duljine oko 15 kilometara i vijadukta duljine približno četiri kilometra, čime bi se povezale istarska pruga državna granica – Buzet – Pula i pruga državna granica – Šapjane – Rijeka. Time bi se omogućilo izravno željezničko povezivanje Istre s ostatkom Hrvatske bez prolaska kroz Sloveniju – navode iz HŽ Infrastrukture.
Ipak, projekt je tek u početnoj fazi. Iz Ministarstva potvrđuju da konačna vrijednost investicije nije poznata te da se početak građevinskih radova ne očekuje prije 2030. godine. Hoće li se tunel doista graditi, ovisit će o rezultatima studija i osiguravanju financiranja.
Čeka se i obnova pruge prema Raši
U planovima je i obnova pruge Lupoglav – Raša, duge približno 53 kilometra, koja je zatvorena krajem 2008. godine zbog klizišta. Danas je za redovni teretni promet u voznom stanju samo šest kilometara pruge, od Lupoglava do otpremništva Učka. Tijekom 2025. izrađena je studija izvodljivosti koja je identificirala četiri kritična klizišta i razmotrila različite mogućnosti obnove.
– Značajan potencijal postoji i u teretnom prometu, posebice kroz mogućnost obnove pruge Lupoglav – Raša i povezivanja s lukom Bršica. Time bi se stvorili preduvjeti za učinkovitiji prijevoz drva, kamena, mineralnih sirovina i drugih industrijskih tereta te smanjenje opterećenja cestovne infrastrukture teškim teretnim vozilima – navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Za obnovu ove pruge još nije osiguran novac, a isto vrijedi i za nastavak temeljite modernizacije glavne istarske pruge od Svetog Petra u Šumi prema Puli, za koju je izrađena studijska dokumentacija. Tako će se prvi konkretni rezultati aktualnog investicijskog ciklusa vidjeti 2028. godine, kada bi trebalo završiti obnovu sjeverne dionice. Za ostale projekte Istra će još morati pričekati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....