Mateo Biluš, docent s Arhitektonskog fakulteta s Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, osmislio je za sve stradale u potresu, ali i stručnjake i volontere koji trenutačno pomažu na pogođenom području, mali vodič metoda sigurne hitne sanacije. Savjeti su namijenjeni vlasnicima zgrada i objekata kod kojih je utvrđena mogućnost uvjetovanog korištenja. Uz njih je i prvo i najvažnije upozorenje o opasnostima koja krije život u montažnim ili kamp-kućicama i o čemu ljudi moraju voditi posebno računa.
1. Sigurnost ljudi od gušenja u privremenom smještaju u stambenim kontejnerima i kamp-kućama bez kontinuirane ili automatske mehaničke ventilacije.
U zimskim uvjetima, pogotovo za veću količinu ljudi, u prostorima jednog kontejnera i kamp-kuće, ako prostori nisu opremljene električnim grijalicama i električnim kuhalima te automatskom ili kontinuiranom mehaničkom ventilacijom (s osjetnicima CO2 i CO), postoji opasnost od gušenja uslijed nedostatka kisika ili trovanja s CO.
Metalni kontejneri i kamp-kuće s plastičnom ili aluminijskom stolarijom/bravarijom su jako zrakotijesni objekti. Na takvu razine zrakotijesnosti nisu navikli ljudi koji su do sada živjeli u kućama sa starim drvenim nezabrtvljenim prozorima i koristili peći na drva ili plinske grijalice i kuhala.
Ako korisnici radi potreba kuhanja ili grijanja koriste otvoreni plamen, plinska kuhala i grijalice ili druge uređaje koji troše kisik iz zraka, poput kuhala i grijalica na etanol, u prostorima kontejnera ili kamp kuće, postoji opasnost od gušenja ili trovanja s CO. Potrebno je držati otvorene prozore cijelo vrijeme dok rade ovakvi uređaji kuhala ili grijalica. Preporučljivo je i tijekom spavanja po noći držati otklopno otvoreno barem jedan prozor u ovakvim objektima, ukoliko u njima boravi više ljudi. Ako prostor nije mehanički ventiliran, potrebno je 20 m3 zraka /po noći za jednu osobu ako su prozori zatvoreni, što je zimi često slučaj, ali u ovakvim objektima nije nikako preporučljivo kod više korisnika u prostoru kamp-kućice ili stambenog kontejnera.
2. Uvjeti sigurnog pristupanja i kretanja po oštećenim zgradama - oprema za zaštitu na radu na gradilištima je nužna: kacige, signalni prsluci, oprema za zaštitu od pada pri radu na visini, pogotovo krovovima - minimalno uprtači i užad za vezivanje s amortizerima pada, obuća za gradilište, rukavice, naočale za rad. Životi ljudi su najbitniji - živi ljudi uvijek stignu napraviti i drugu novu kuću, oni drugi baš i ne!
3. Oprezno pristupanje i ulazak u objekte s većim oštećenjima, i to samo nakon savjetovanja sa stručnom osobom, statičarem i samo sa sigurnosnom opremom!
4. Provjera mogućnosti pada crepova i drugih elemenata s krovišta ili pristupne fasade prije pristupa i ulaska i prolaska pored i kod zgrada s manjim oštećenjima.
I kod neoštećene kuće, olabavljeni crijep može ubiti prolaznika ili osobu bez kacige koja ulazi u kuću i pri manjem sljedećem potresu ili udaru vjetra!
5. Sanacija pokrova uz vezivanje crepova i kod manje oštećenih krovišta i pokrova: Za sprečavanje ponovnog padanja crijepa valjalo bi povezati crijep za letve s nehrđajućim vijcima za drvo ili čeličnom žicom i koristiti nove cijepove s rupama za fiksiranje. Može se privremeno hitno prekriti otkriveno krovište folijama na bazi PE ili PVC, folije fiksirane za sprečavanje odizanja od vjetra sa sintetičkim (PP) užetom preko krovne konstrukcije (vezano na rogove ispod strehe, prebačeno preko sljemena.
6. Kako privremeno stabilizirati dimnjake? To je moguće učiniti fiksiranjem kutova platicama/planjkama (deblje daske 4,5 - 5 cm) spojenima na L vijcima ili čavlima i omatanjem trakama za pritezanje tereta te fiksiranjem labilnog za donji stabilni dio dimnjaka. Potrebno je osigurati i mjere za zaštitu od pada gornjeg dijela dimnjaka pri izvođenju radova.
7. Kako privremeno stabilizirati zabatne zidove i unutarnje zidane pregradne zidove do uklanjanja?
Npr. s drvenim obostranim oblogama s platicama /planjkama (debljim daskama, debljine 4,5-5 cm) stabiliziranima iznutra povezivanjem za drveno krovište ili za čvrste bočne dijelove ziđa i sprezanjem platica s obje strane zida vijcima s maticama i podložnim metalnim pločicama kroz zid i kroz platice međusobno. Za pregradne zidove poželjno je koristiti horizontalne platice, za zabatni - ukoso, horizontalno ili vertikalno, ovisno o procjeni statičara o protezanju oštećenja i stabilnosti zida i savjetu o primjernoj poziciji sprezanja.
8. Osiguranje prolaznika. Potrebno je ukloniti nestabilne elemente fasada uz prolaze oko zgrada s vanjskih skela, ljestvi ili iz zgrade, označiti i ograditi zone oko zgrade nesigurne za prolaz, a ponegdje i potpuno ukloniti labilne dijelove pokrova i fasade, poput crepova, oluka, cigle, žbuke, stakla, opreme fiksirane na fasadu i krov i sl.