Razlog za prešućivanje informacije o mesu zaraženom salmonelom, koje se koncem listopada prodavalo u trgovačkom centru "Lidl", nije zataškavanje, odnosno zaštita gospodarskih subjekata uključenih u ovu priču, nego isključivo aljkavost državnih službenika koji su o tomu trebali promptno alarmirati javnost, piše Slobodna Dalmacija.
Tako barem tvrdi Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, koji je zbog afere sa zaraženim mesom od Vlade u srijedu zatražio razrješenje Tomislava Kiša, svog pomoćnika, zaduženog za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Opasna bakterija, podsjetimo, pronađena je u pilećem fileu u pakiranju od kilograma koje je uvezla Mesna industrija "Braća Pivac", a proizvela poljska tvrtka "Indykpol", te u pačjim prsima mađarskog proizvođača "Hungerita".
Zahvaljujući "Lidlovu" sustavu samokontrole u mesu je otkrivena salmonela, o čemu je on 2. studenog obavijestio Ministarstvo poljoprivrede, koje devet dana nakon toga slučaj prijavljuje u RASFF - brzi sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje.
Hrvatski kupci, pak, za zdravstveno neispravan proizvod doznaju iz novina, jednako kao i ministar Tolušić.
Ganjaju profit
- To je, ponavljam, nedopustivo i više se neće ponoviti. Informacije o opasnim i povučenim proizvodima objavljivat ćemo promptno na web-stranici Ministarstva, a potrošačima će biti dostupan i link na RASFF sustav. I mene je šokirala ova informacija o salmoneli jer kupujem u "Lidla". Zvao sam odmah doma da provjere što imamo u škrinji, no kako i supruga i ja preferiramo hrvatske proizvode, straha nema - kaže Tolušić.
Ova je situacija, prema njegovim riječima, dokaz da "dio naših uvoznika ganja profit plasirajući na tržište robu sumnjive kvalitete i nutritivne vrijednosti".
- U svakom slučaju, najavljujem kontrole robe s područja Europske unije. Ono što nam dolazi iz trećih zemalja obvezno se provjerava na granici, no čini se da i uvoz iz EU-a zahtijeva rigoroznije kontrole, pogotovo kad je riječ o kvarljivim namirnicama - drži Tolušić.
Hrvatska poljoprivredna komora već godinama inzistira na tomu da uvozna roba mora prolaziti jednako stroge procedure kao i naša.
- Domaći poljoprivredni proizvođači moraju zadovoljiti rigorozne mjere kako bi stavili svoje proizvode na police, a uvozi se sve i svašta. Republika Hrvatska nije kanta za smeće. Zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom zalagat ćemo se za uspostavu standarda kvalitete koji bi trebao biti jednak za domaću i uvoznu robu - kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
A gdje je certifikat?
Priliku da bolje kontroliramo robu iz uvoza propustili smo izbjegavanjem donošenja nacionalnog programa uzorkovanja i kontrole proizvoda uvezene hrane iz EU-a, kaže dr. sc. Mate Brstilo, bivši dugogodišnji ravnatelj Uprave za veterinarstvo i voditelj pregovora s Bruxellesom u poglavlju o sigurnosti hrane.
- Imali smo tu mogućnost neposredno prije ulaska u EU. Smatram da je novac problem što se nije krenulo s takvim programom, jer bi te kontrole koje, inače, nisu jeftine, išle na teret države, a tek u slučaju pronalaska zdravstveno neispravne robe na teret uvoznika i proizvođača.
- Umjesto toga, mi smo, dakle, s punom vjerom prihvaćali uvezenu hranu iz EU-a, a garancija njezine ispravnosti nam je trebao biti jedinstveni zdravstveni certifikat koji, prema propisima Europske unije, odnosno uredbi o hrani, mora imati proizvod iz uvoza. Problem je, međutim, i to odgovorno kažem, što nema svaka od istočnih članica EU-a tehnološki ni zdravstveni standard kakav ima Hrvatska - govori Brstilo.
Naš sugovornik dodaje i kako su do njega dolazile informacije o tomu da se posljednjih godina pri uvozu nije ni provjeravalo ima li proizvod zdravstveni certifikat, ako bi imao onaj standardni trgovački - sa zemljom porijekla, imenom proizvođača...
- Zbog svega toga meritorno tvrdim da Hrvatska mora imati svoj nacionalni monitoring mesa i mesnih prerađevina koje uvozimo u ogromnim količinama - drži Brstilo, piše Slobodna Dalmacija.