ODLIČNI GOSTI

Fenomen turista iz Poljske: U odnosu na prošlu godinu došlo ih je čak 95 posto, u čemu je tajna?

Poljaci po pitanju broja dolazaka i noćenja posljednjih godina u Hrvatskoj bilježe prosječne godišnje stope rasta od osam posto
 Vladimir Dugandžić/Cropix

Što će, kad su im direktnim vlakovima iz Praga prema Rijeci pozornicu ove sezone opet ukrali Česi, no istina je da ovogodišnje zahvale za navodno dobre rezultate prije mogu ići njihovim samozatajnim susjedima Poljacima.

Stizali su tiho, bez pompe, kamera ili rasvjete, postignuvši u kolovozu ono što nitko nije očekivao - bili su praktički jedino emitivno tržište koje je u tom mjesecu, pandemiji usprkos, bilježilo rast dolazaka u iznosu od čak četiri posto, a udio prometa s poljskog emitivnog tržišta u srpnju i kolovozu dostigao je čak 95 posto lanjskih brojki.

Ukratko, ovog su nam ljeta na Jadran stigli gotovo svi Poljaci koji su ovdje boravili i godinu ranije, a iako će direktor glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić kazati kako je to posljedica odlične kampanje koju je ured odradio na poljskom tržištu, istina će ipak biti nešto kompleksnija.

Pohvale za dobre rezultate

Gdje treba, dakle, detektirati izvore tog poljskog novootkrivenog interesa prema ljetovanju na jadranskoj obali - i kome na kraju sezone uputiti pohvale za dobre rezultate s ovog tržišta?

Sugovornici Jutarnjeg upozoravaju da je priča s Poljacima bila manje-više očekivana. Riječ je, otkriva mi jedan dobro upućeni izvor, o najbrže rastućem emitivnom tržištu na području Europe za koje se posljednjih godina bore svi značajniji europski i svjetski touroperatori, a rezultat koji s poljskog tržišta ostvaruje većina turističkih destinacija nije uspjela dokrajčiti čak ni pandemija.

Naime, Poljaci su otkrili da obožavaju putovati svugdje, ne samo na Jadran, a u specifičnoj godini koju je obilježio koronavirus Hrvatska im je, poglavito zbog cestovne blizine, sjela kao idealna destinacija u kojoj bi predahnuli od sumorne svakodnevice.
Proboj na domaćem tržištu Poljaci su pritom napravili godinama ranije.

Kako je za Jutarnji list pojasnila direktorica predstavništva HTZ-a u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz, Poljaci su po broju dolazaka i noćenja Čehe pristigli još 2016. godine, što je poglavito posljedica usporavanja rasta prometa s tradicionalnog češkog tržišta koje se u tom periodu držalo na nekih dva posto godišnje.

Usporedbe radi, Poljaci po pitanju broja dolazaka i noćenja posljednjih godina u Hrvatskoj bilježe prosječne godišnje stope rasta od osam posto, stoga ne čudi da su u deset godina sa šestog dospjeli na četvrto mjesto najzastupljenijih emitivnih tržišta.

“U periodu između 2008. i 2019. godine broj poljskih komercijalnih dolazaka s 417 tisuća narastao je na 933 tisuće. Kad je riječ o novim komercijalnim noćenjima tijekom spomenutog razdoblja, Poljska je na drugom mjestu, iza Njemačke, jer su noćenja s 2,5 milijuna porasla na 5,9. Riječ je o prosječnom godišnjem rastu koji je u krugu najznačajnijih tržišta nadmašilo jedino Ujedinjeno Kraljevstvo”, rekla je Puszczewicz.

Rezultati koje Poljaci rade na domaćem tržištu možda su “impresivni”, no sugovornici Jutarnjeg upozoravaju da je ekspanzija poljskih turista na europskom nivou značajno veća.

Primjerice, najveći svjetski touroperator TUI na poljskom tržištu posljednjih godina bilježi prosječni godišnji rast od 200-tinjak posto po pitanju dolazaka i noćenja, a gotovo sve značajnije europske destinacije ulažu golem novac kako bi kroz marketing i promociju “uhvatili” što veći dio poljskog kolača.

Prema podacima HTZ-a, u tome su zasad najuspješnije Grčka, Španjolska i Bugarska, a znatan dio Poljaka rado odabire i destinacije poput Turske ili Egipta, gdje za manje novca dobivaju iznimno dobru uslugu.

“Sve se češće putuje na daleke destinacije, odabire se i Azija koja je Poljacima sve interesantnija, prvenstveno zato što inzistiraju na kvaliteti i dobroj ponudi. Nisu to više turisti bez novca koji na odmor odlaze s konzervama”, šali se Wojciech Wojewódzki, konzultant i direktor Hrvatsko-poljske razvojne udruge, koja je, s ciljem privlačenja poljskih investicija u Hrvatsku, osnovana krajem 2019. godine.

Razlozi golemog interesa koji prema Poljskoj upućuju sve važnije europske turističke destinacije leži ponajviše u činjenici da Poljska predstavlja jedno od najmlađih i najpotentnijih emitivnih tržišta.

Mlado turističko tržište

“Zanimljivi su apsolutno sa svakog aspekta - imaju jednu od najstabilnijih europskih ekonomija, a potentni su i u brojčanom smislu. Za razliku od Čeha, kojih ima oko 10 milijuna, poljska populacija četiri je puta veća, što onda daje i četiri puta veći turistički potencijal, zbog čega su Poljaci trenutno najtraženija roba na tržištu”, otkriva nam jedan izvor.

Dodatnu čar daje im i činjenica da su iznimno mlado turističko tržište.

“Poljaci su počeli putovati tek devedesetih godina, dakle s padom komunizma, s obzirom na to da im je putovanje prije toga bilo otežano. Za mnoge je velik problem bilo dobivanje putovnica, mnoga kućanstva nisu imala automobile pa su Poljaci u prošlosti tradicionalno odmor najradije konzumirali u vlastitoj zemlji, na “poljskom moru”, priča Wojewódzki.
Nešto od toga i dalje je vidljivo u poljskim statistikama.

Prema podacima HTZ-a, za odmor unutar vlastitih granica još prošle godine odlučilo se čak 55 posto Poljaka, no to i dalje europskom tržištu ostavlja potencijal od 20 milijuna Poljaka spremnih na putovanje, među kojima prednjače mladi i dobrostojeća middle class.

Kako nam otkrivaju sugovornici iz sektora, Poljaci su posebno zanimljivi jer im značajan udio populacije otpada na stanovništvo staro između 25 i 35 godina, jednako kao i na srednju klasu s pristojnim primanjima koja je spremna izdvojiti novac za kvalitetu.
Potvrđuje to i statistika - prosječan poljski turist (dakle, ne onaj koji dolazi isključivo u Hrvatsku) najradije odsjeda u hotelu s četiri ili pet zvjezdica, sklon je all inclusive aranžmanima, sve češće za prijevozno sredstvo bira zrakoplov, a čak 13 posto u anketama ih odgovara da na odmoru ne namjerava štedjeti.

Motiv putovanja, pored sunca i mora, tako im je sve češće nautički i poslovni turizam, a rado putuju i zbog zdravlja, golfa ili sportskog turizma.

Ukratko, zbog svega onoga što na Jadranu najmanje mogu dobiti, stoga ne čude njihovi prigovori lošem omjeru cijene i kvalitete u Hrvatskoj, nedostatku all inclusivea, skupoći prehrambenih proizvoda ili pak nedostatku parkirališnih mjesta.
“Zanimljivo su tržište, no primjećujemo da postaju sve izbirljiviji te zahtijevaju i više nego što je to uobičajeni value for money.

Dakle, inzistiraju na jako dobroj usluzi, cijene dobru infrastrukturu te povezanost prema otocima, a iako u ekonomskom smislu nemaju bolju platežnu moć od Čeha, to nadoknađuju veličinom tržišta te iz godine u godinu sve većim udjelom Poljaka koji žele putovati”, priča počasni konzul Josip Roglić.

Ipak, dobrim poljskim predispozicijama usprkos, treba napomenuti kako se prosječni poljski turist koji dolazi u Hrvatsku poprilično razlikuje od onoga kojeg su ugrabile veće europske destinacije.

Recimo, iz Hrvatske turističke zajednica nam otkrivaju da je u 2019. godini čak 71 posto poljskih turista u Hrvatskoj za smještaj odabralo zimmer frei, dok ih je u hotelu noćilo tek 13 posto. Od onih koji su radije birali hotelske kapacitete, gotovo polovica, dakle 46 posto, odabralo je noćiti u objektima s tri zvjezdice, dok ih je 30 posto odabralo kategoriju više.

U Hrvatskoj prosječno borave šest do sedam dana, što je dan kraće nego što je to uobičajeno za Poljake, a od destinacija najčešće za svoja odredišta na Jadranu biraju Omiš, Makarsku i Bašku Vodu.

Koliko “hrvatski Poljaci” odudaraju od prosječnih poljskih turista najbolje ukazuje podatak o sredstvu dolaska. Naime, iako su među Poljacima posljednjih godina u strelovitom porastu putovanja zrakom, 85 posto Poljaka u Hrvatsku i dalje radije dolazi automobilima, udio avioputnika na skromnih je 13 posto, dok ih tri posto bira neka druga prijevozna sredstva.

Sve u svemu, dosta loše u odnosu na europski prosjek, ali posve u skladu s mogućnostima koje zahtjevnim Poljacima pruža relativno nerazvijena domaća ponuda.

“Veliku zaslugu za proboj poljskih turista na svjetsko turističko tržište otpada i na njihovog nacionalnog avioprijevoznika LOT, koji je zadnjih godina uložio iznimno puno novaca kako bi proširio veze prema svjetskim destinacijama. Između ostaloga, zahvaljujući njemu Poljaci danas sve češće putuju na Karibe ili u Egipat”, kaže Jutarnjem jedan izvor iz sektora.

Aktivan je po tom pitanju LOT bio i na domaćem tržištu, na kojem je tijekom posljednje sezone, doznajemo u HTZ-u, otvorio 26 linija tjedno za Hrvatsku iz različitih dijelova Poljske.

Ipak, i u ovom su uredu svjesni da je za buduće rezultate s poljskog tržišta avioprijevoz presudan.

“Iako smo među vodećim destinacijama, Hrvatska je samo jedna od zemalja koje Poljaci posjećuju, a istraživanja koja su se provodila još prije koronakrize pokazivala su da Poljaci sve češće biraju aviodestinacije.

Također je uočena sve veća potražnja za city break putovanjima, a u porastu je i plasman ponuda i paketa agencija i touroperatora za daleke destinacije po povoljnijim cijenama. Upravo iz tih razloga Predstavništvo HTZ-a u Poljskoj usko surađuje s avioprijevoznikom PLL LOT s ciljem pokretanja trendova dolazaka Poljaka avionima u Hrvatsku u što većem broju, a našu zemlju pozicioniramo kao sigurno turističko odredište i boutique destinaciju s odličnim omjerom cijene i kvalitete pružene usluge”, pojašnjava Puszczewicz.

Poljski doprinos

Budućnost volumena poljskih turista u Hrvatskoj dugoročno će, dakle, ponajviše ovisiti o našim naporima da, jednom kad prođe pandemija covida-19 te zračni prijevoz ponovo postane dostupniji, povećamo broj aviosjedala s poljskog tržišta, ali i kvalitetu usluge koja je iz poljske percepcije i dalje manjkava.

“Poljacima je Hrvatska malo čudna. Naime, njima nije jasno kako je to moguće da u Hrvatskoj iz godine u godinu ljetuje sve veći broj Poljaka, ali da u većini restorana i dalje nije moguće dobiti jelovnik preveden na poljski, da se baš ne prevode turističke brošure, a dobar dio turističkih djelatnika ne zna ni nekoliko osnovnih poljskih fraza.

Oni razumiju da su Česi ovdje tradicionalni gosti, ali s obzirom na broj Poljaka koji iz godine u godinu sve više putuje, za očekivati je da se malo više uvaži poljski doprinos na Jadranu, posebno ako Hrvatska želi zadržati poljske turiste”, razmišlja Wojewódzki.

Ovo posljednje je za domaći turistički sektor izazov po pitanju većine novih emitivnih tržišta, a posebno kad govorimo o poljskom koje, tumače nam neki sugovornici, karakterizira izrazita adaptibilnost.

“Budući da je riječ o jako mladom tržištu, Poljaci i dalje u ciklusima otkrivaju nove destinacije, ne vežu se još emitivno za pojedina tržišta te zasad tek uče putovati. Za razliku od Nijemaca koji tradicionalno borave na Jadranu, Poljaci prate trendove, u tom smislu nisu izgrađeni pa je velika vjerojatnost da će se kroz godine okrenuti prema nekim novim tržištima, poglavito onima koji će im pružati ponudu primjereniju mlađoj populaciji”, smatra jedan naš sugovornik.

Bitka za poljskog turista, dakle, tek je počela, a za pravu sliku uspjeha s ovog tržišta bit će potrebno puno više od pandemije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2020 04:12