"Nemojte ni u ludilu."
"Ne isplati se, lihvari."
"Oni i njihov kredit će vas pokopati; koliko je rata kredita, toliko je i mjesečna rata za jamstvo."
Danima na raznim društvenim mrežama, u grupama i na forumima čitam komentare i iskustva potrošača koji su se, zbog financijskih problema u kojima su se našli, odlučili podići brzu pozajmicu preko jedne digitalne banke koja daje brze kredite.
Postupak je prilično jednostavan - potrošač ispuni online prijavu u kojoj mora ostaviti osobne podatke, podatke o primanjima i slično, a nakon kraće provjere stiže obavijest o tome je li mu odobren kredit i u kojem iznosu, kao i ugovor koji treba potpisati.
Sve više-manje zvuči O.K. dok ne shvati sljedeće - za odobrenje kredita potrebno je ugovoriti i jamstvo preko tvrtke SIA DEP, a u većini slučajeva iznos jamstva jednak je ili veći od iznosa rate kredita.
Uspjeli pronaći nišu
Drugim riječima, za kredit u iznosu od dvije tisuće eura potrošač je dužan vratiti najmanje četiri tisuće, što je kamata kakvu legalno u Hrvatskoj ne može imati niti jedna banka.
Ipak, digitalna banka s početka priče uspjela je pronaći nišu.
Riječ je o Ferratum Banku, međunarodnom pružatelju mobilnih financijskih usluga specijaliziranom za brze online kredite i kratkoročne pozajmice, o čijem je načinu poslovanja u nekoliko navrata izvijestila Hrvatska narodna banka.
Još 2016. godine na svojim su stranicama objavili upozorenje vezano uz kredite Ferratum Banka, i to nakon što ih je na njegovo poslovanje upozorilo nekoliko građana.
Ukratko, ono se svodi na pojašnjenje da je riječ o banci registriranoj na Malti, da ima ovlaštenje pružati usluge i u drugim državama EU, da HNB u tom slučaju nije nadležan za praćenje zaštite potrošača na razini na kojoj to čini za klijente domaćih kreditnih institucija te da se građani trebaju informirati o konkretnim uvjetima svakog kredita.
Tvrdili da nisu nadležni
Nova vrsta upozorenja, iako nisu nadležni, stiže 2022. godine - sada HNB daje upozorenje u vezi s izborom jamca prilikom ugovaranja usluge s Ferratum Bankom, uz pojašnjenje da nije zabranjeno da jamac potrošaču bude neka pravna osoba, čime on na sebe preuzima sve obveze iz ugovora, pa tako očito i one u kojima iznos jamstva odgovara ili čak premašuje iznos rate kredita.
I u ovom slučaju potrošače savjetuju da obrate posebnu pozornost na odredbe uvjeta kredita kojima se regulira ugovaranje jamstva, ali još jednom naglašavaju kako u konkretnom slučaju nisu nadležni te da se službena predstavka, umjesto njima, treba predati Državnom inspektoratu.
I ovdje, zapravo, počinje najveći apsurd - i Državni će inspektorat, naime, ustvrditi da nije nadležan ni za rad Ferratum Banka ni SIA DEP-a, što su nam i službeno potvrdili u svojem odgovoru.
"Vezano za vaš upit ističemo da je riječ o kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, kao i o instrumentu osiguranja naplate kredita, odnosno jamstvu te društvu koje obavlja predmetnu povezanu djelatnost. Tržišna inspekcija Državnog inspektorata zaprimila je manji broj pojedinačnih predstavki potrošača u svezi navedenih subjekata, a budući da predmetno nije u nadležnosti tržišne inspekcije, podnositelji predstavki su o istome obaviješteni te upućeni da se obrate Hrvatskoj narodnoj banci, u svezi možebitnih postupanja Hrvatske narodne banke", stoji u njihovu odgovoru.
Odbili dati broj prijava
Inspektorat stoga upozoravamo da na stranicama HNB-a jasno piše da su upravo oni odgovorni za konkretni slučaj, ali u DIRH-u ostaju pri svojem stavu.
"Vezano uz dostavljenu poveznicu s internetske stranice Hrvatske narodne banke iz 2022. godine, ističemo da je tržišna inspekcija Državnog inspektorata u veljači 2024. godine dopisom Hrvatskoj narodnoj banci dostavila predstavku potrošača vezano uz postupanja subjekta iz vašeg upita, uz očitovanje odnosno obavijest da se radi o kreditnoj instituciji i instrumentu naplate osiguranja kredita te da predmetno nije u nadležnosti tržišne inspekcije. Stoga, vezano uz postupanje kreditnih institucija i društava koja obavljaju povezanu djelatnost, upućujemo vas da se obratite Hrvatskoj narodnoj banci", rekli su.
Mi smo se, naravno, odmah obratili HNB-u, iz kojeg su nam odbili dostaviti podatak o broju prijava potrošača protiv Ferratum Banka i SIA DEP-a, ali u kojem su sada ustvrdili kako nisu nadležni za SIA DEP, dok nadležnost nad Ferratum Bankom najednom više izrijekom ne demantiraju.
"Nismo u mogućnosti odgovoriti s obzirom na to da je Hrvatska narodna banka, sukladno obvezi propisanoj člankom 53. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dužna čuvati kao tajnu sve podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti i poslova, a čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi štetilo ugledu i interesima, među ostalim, i same kreditne institucije, Multitude Bank p.l.c. (nekadašnji Ferratum Bank p.l.c.). Osim toga, napominjemo da HNB nije tijelo koje je ovlašteno za nadzor nad poslovanjem društva SIA DEP te vas upućujemo da se za više informacija o ovom subjektu obratite Državnom inspektoratu", vratili su lopticu.
Potrošači se obratili sudovima
I dok su institucije u Hrvatskoj tako nemoćne, pojedini potrošači zaštitu su uspjeli pronaći u sudskim postupcima iz čijih je presuda vidljivo da pojedini sudovi itekako smatraju spornima uvjete odobravanja kredita kojima su potrošači izloženi te da odbijaju provođenje ovrha u situacijama u kojima Ferratum i SIA DEP dugovanje pokušavaju naplatiti putem treće tvrtke.
Iz jedne takve presude iz 2025. godine jasno se vidi što sve ne valja u načinu na koji su svoje poslovanje postavili Ferratum Bank i SIA DEP.
Sud je tako u obrazloženju zaključio da je kredit u iznosu od 1900 eura s rokom otplate od 18 mjeseci bio osiguran jamstvom društva SIA DEP u iznosu od 2230 eura, što je veće od iznosa odobrenog kredita, da potrošač na ime tog jamstva zapravo ništa nije primio te da je odredba o jamstvu nepoštena jer postoji nerazmjer između činidbe i protučinidbe.
Ugovor zapravo fiktivni posao
Osim toga, sud u obrazloženju presude navodi još nešto važnije - da su prednik tužitelja kao jamac i Ferratum Bank kao kreditor "očito poslovno povezana društva ... te da je predmetni ugovor o jamstvu zapravo fiktivan pravni posao te da on ne proizvodi učinke među strankama".
Jedinstven je to slučaj - mješavina legalne banke koja posluje na margini propisa, Inspektorata koji se smatra nenadležnim i centralne banke koja se donedavno smatrala nenadležnom, a sada najednom štiti ugled bankara kojeg je, uzgred budi rečeno, prijavila malteškom regulatoru.
I Ferratum Bank i SIA DEP dotle šute i ne odgovaraju na upite, a građani otplaćuju kredite s kamatama i do 300 posto.
A nepravdu, ako baš moraju, rješavaju na sudu.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....