Filipovićev odlazak iz Banskih dvora je jubilarni, trideseti ministarski odlazak iz Vlade otkako ju vodi Andrej Plenković. Smijenjeni ministar gospodarstva u političku je arenu bačen prije tri godine kada je šef HDZ-a odlučio kako je baš Davor Filipović najbolji kandidat vladajuće stranke za gradonačelnika Zagreba.
Iako će njegova kampanja ostati upamćena po brojnim gafovima, nesnalaženjima i pretjeranim obećanjima (poput najave gradnje tvornice cijepiva za liječenje karcinoma) i unatoč tome što je u svibnju 2021. doživio uvjerljiv poraz na izborima za gradonačelnika Zagreba, Davor Filipović nije dugo sjedio na "klupi za rezervne igrače".
Samo deset mjeseci kasnije, u travnju 2022. godine, Filipović dolazi na upražnjeno mjesto ministra gospodarstva nakon što je Tomislav Ćorić napustio Vladu kako bi otišao na manje zahtjevno, a puno bolje plaćeno mjesto viceguvernera Hrvatske narodne banke.
Filipovićev ministarski mandat obilježile su energetska kriza i borba protiv inflacije. I dok je Vlada energetsku krizu odlučila ublažiti državnim intervencijama - subvencioniranjem i ograničavanjem cijena benzina, plina i električne energije, u borbi protiv inflacije ništa nije pomoglo.
Čak ni famozna Filipovićeva internetska stranica "Kretanje cijena" na kojoj su objavljivane promjene maloprodajnih cijena nekoliko stotina artikala u nekoliko velikih trgovačkih lanaca. Cijene su nastavile divljati neovisno o Filipoviću, Plenkoviću i njihovim sastancima sa šefovima najvećih trgovačkih lanaca u zemlji.
Naravno, kao i brojne druge ministarske mandate u Plenkovićevim vladama i Filipovićev je mandat ministra gospodarstva obilježen s nekoliko velikih afera. Počelo je uhićenjem kriminalne družine koja je Filipoviću pred nosom preprodavala Inin plin pri čemu je najveća hrvatska naftna kompanija, kako istražitelji sumnjaju, oštećena za milijardu kuna.
Nakon što su u medije isplivali brojni detalji tog "posla" u kojemu je kriminalna družina na čelu s Ininim direktorom plin od domaće naftne kompanije kupovala po cijeni od 20 eura po megavatsatu, a onda ga preprodavala po i do deset puta većim cijenama, ministar gospodarstva morao je "gutati knedle" odgovarajući na neugodna novinarska pitanja. Na njegovu i na sreću njegova šefa Plenkovića ta se afera brzo ispuhala.
No, samo nekoliko mjeseci kasnije, u proljeće ove godine, Filipovićevo ministarstvo, ali i Vladu u cijelini, zatresla je nova i kako će se pokazati politički puno opasnija afera. Nakon što je saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot otkrio da je HEP kupovao plin od Ine za 47 eura po megavatsatu te da se zbog nastalih viškova taj plin kasnije prodavao po bagatelnim cijenama - jednog dana u lipnju po cijeni od tek jednog centa, Hrvatska energetska regulatorna agencija otvorila je istragu te nove plinske afere.
Zbog afere "plin za cent" u Saboru je organizirano i javno saslušanje čelnika HEP-a, Ministarstva gospodarstva i drugih nadležnih državnih tijela, institucija i regulatora. I dok su se ministar gospodarstva Davor Filipović i šef HEP-a Frane Barbarić javno prepucavali tko je kriv za to što je državni energetski gigant izgubio više desetaka milijuna na prodaji viškova plina po cijanama daleko nižim od tržišnih, premijer Plenković uporno je odbijao donijeti konačnu odluku o tome tko je kriv i tko će svojom "glavom" platiti za aferu "plin za cent".
Na koncu je Barbarić sa čela HEP-a smijenjen zbog bespravne gradnje na Hvaru, dok je Filipović iz Banskih dvora odletio zbog sasvim nove afere u kojoj je glavnu rolu igrao njegov posebni savjetnik.