Sveučilišni savjet napravio je više od očekivanog. Iako je pravi zaokret mogao biti i oštriji, u smislu jačeg pritiska na potrebu glasovanja o povjerenju rektoru Damiru Borasu, kojega se smatra odgovornim za degradaciju Sveučilišta, i ovo je napredak, prve su reakcije sa zagrebačkih fakulteta na zaključke koje je u petak donijelo nadzorno tijelo Sveučilišta u Zagrebu.
Zaključak vezan uz Filozofski, na kojem traje višemjesečna upravljačka kriza zbog uprave nametnute od rektora i Senata, zadovoljava članove Fakultetskog vijeća. Osim što je rektor Sveučilišta prihvatio ostavku prorektora Miljenka Šimprage na funkciju o.d. dekana Filozofskog, Savjet je donio zaključak prema kojem od Borasa traži da sazove sjednicu Senata na kojoj bi se raspravljalo o stanju na Sveučilištu. Upravo bi ta točka mogla otvoriti pitanje izglasavanja o povjerenju rektoru.
- Drago mi je da se potvrdilo ono na što su upozoravali članovi našeg Vijeća, nastavnici i studenti. Dakle, prorektor Šimpraga nije na dobar način vodio fakultet, nije ga razumio, a Sveučilišni savjet to je prepoznao - komentirao je prof. dr. sc. Neven Jovanović, član Fakultetskog vijeća, čiju je kandidaturu za dekana Senat dvaput odbio.
Zataškavana tema
Jedan od zaključaka Savjeta jest da se od rektora očekuje da u najkraćem roku predloži Senatu imenovanje novoga o.d. dekana Filozofskog fakulteta, sa zadatkom provedbe postupka izbora dekana. Na Filozofskom očekuju da se novi kandidat za dekana odabere u suradnji s njihovim Fakultetskim vijećem.
- Bitno je da se prilikom odabira novoga o.d. dekana ne ponovi situacija kao sa Šimpragom, dakle, da se posluša glas Filozofskog. U ponedjeljak ćemo održati neformalni sastanak članova Vijeća kako bismo javno rekli koga mi smatramo prikladnim da bude obnašatelj dužnosti dekana. Rezultat dogovora javit ćemo rektoru, Senatu i Sveučilišnom savjetu - kaže Jovanović.
Jučer su se čule i reakcije s fakulteta o potrebi osnivanja stručnoga tijela koje će pratiti i pomagati fakultetima i akademijama u bržem i učinkovitijem rješavanju problema seksualnog uznemiravanja.
- Koliko je god ova tema dugo bila zataškavana, drago mi je da je izašla na vidjelo. Posebno je važno da buduće tijelo bude neovisno. Slažem se da prva stepenica za prijave moraju biti fakulteti, no mora postojati nadstepenica, kontrolno tijelo kojemu će se žrtve moći obratiti ako zakaže fakultet. Upoznata sam sa sedam prijava na koje uprava jednog velikog fakulteta nije reagirala kako bi trebala. Zovu me studenti i pitaju što da rade - kaže dekanica Akademije dramske umjetnosti Franka Perković. Reagirali su i na Pravnome fakultetu.
Postupak odgovornosti
Na izvanrednoj sjednici u petak zaključili su da je taj fakultet spreman pružiti pomoć Sveučilištu i njegovim sastavnicama u izradi teksta pravilnika o zaštiti studenata od rodne diskriminacije i seksualnog zlostavljanja, odnosno uznemiravanja.
- Važno je jasno označiti da se radi o uznemiravanju seksualne naravi kao posebno teškom obliku spolne diskriminacije, kao i naglasiti neovisnost i nepristranost tijela nadležnih za postupanje. Žrtva mora biti uključena u postupak utvrđivanja odgovornosti, sporazumijevanje za seksualno nasilje ili uznemiravanje mora biti isključeno, a postupak mora završiti utvrđivanjem odgovornosti - kaznene, stegovne ili etičke - kaže Zlata Đurđević, redovita profesorica Pravnog fakulteta.