ŠTETE OD SUŠE I DO 100%

FOTO Milanović: 'Suludo bi bilo obećati da ćemo refundirati štete. Država nema novaca'

Navodnjavanjem je u Hrvatskoj obuhvaćeno svega 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina.
 Danijel Soldo / CROPIX

BABINA GREDA - „Bar znamo što trebamo raditi“, rekao je premijer Zoran Milanović tijekom obilaska sušom poharanih poljoprivrednih površina na području Babine Grede, gdje je prijavljena šteta na razini 9 milijuna kuna. Bio je to ujedno i njegov prvi dolazak u istočnu Hrvatsku s namjerom da se osobno uvjeri u razmjere štete koju je nanijela dugotrajna suša. Izgradnja sustava navodnjavanja te dogovor s osiguravajućim kućama vezano za ovakve situacije bit će osnovne intencije smjera rada ove Vlade kada riječ o problemima koje uzrokuje suša. Dalo se to zaključiti iz Milanovićevih razgovora s nekolicinom seljaka čije je njive obišao.

- Bog je htio drugačije, velike su vrućine i sada će sve biti skuplje. U 10 godina nismo napravili ništa što se tiče navodnjavanja, s obzirom da se trenutno u Hrvatskoj navodnjava 18 tisuća hektara zemljišta, a prije devet godina to je bilo 9.000 hektara. Bar znamo što trebamo raditi. U ovom pak trenutku davati bilo kakva obećanja da će država nešto refundirati bilo bi suludo jer država za to nema novaca. Moraju se raditi drugačiji planovi i vi morate biti sigurni da možete realno ući u neke planove, a ovako ste prepušteni stihiji. Imamo situaciju da su ratari koji su žnjeli žito zadovoljni, a vi s kukuruzom niste, što znači da ste prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država. Stoga moramo ovesti reda, ali znam da to neće riješiti vaš problem - rekao je premijer u razgovoru s poljoprivrednikom Ivom Vukovićem, kojemu je praktički propao sav kukuruz predviđen za silažu i koji s obzirom na sve okolnosti nije preveliki optimist glede budućnosti svoga imanja.

- Tko zna hoćemo uspjeti dočekati ta dobra vremena. Za sebe nisam siguran, od problema s tržištem i naplatom koji su stare bolne točke sada i ove elementarne nepogode čine svoje. Osigurao sam se protiv leda i mislim si: „Ajde da udari led, pa da dobijem neku kunu“ - našao je vremena i za šalu na svoj račun ovaj poljoprivrednik otvorivši time i drugu spornu temu vezano za sušu, na što je premijer rekao da se sustav osiguranja usjeva protiv suše mora riješiti „jer to u konačnici utječe i na krajnje potrošače i cijene hrane.“ Upravo će stoga u sljedeća dva tjedna ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina održati sastanak s osiguravateljima.

- Moramo složiti model po uzoru na europske zemlje. U Austriji je 78 posto površina pod osiguranjem, a kod nas samo 4 posto. Sada u proračunu imamo 27 milijuna kuna za sufinanciranje osiguranja i to se mora promijeniti te ćemo pokušati napraviti neku vrstu osiguravajućeg fonda kako bismo za ubuduće riješili taj problem - rekao je Jakovina.

No, i štete od suše bile bi daleko manje da Hrvatska ima na više površina riješen sustav navodnjavanja. Sadašnjih 18 tisuća hektara, odnosno 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina dovoljno govori o tome koliko se na ovom sustavu radilo proteklih godina. Jakovina i tu najavljuje zaokret.

- U ovoj godini za navodnjavanje ćemo izdvojiti 100 milijunan kuna, od čega 30 milijuna iz redovnih sredstava, dok smo 70 milijuna dodatno osigurali. Za usporedbu, od 2003. do 2011. u navodnjavanje je uloženo 587 milijuna kuna. Dakle, iz ovoga se vidi koja je intencija Vlade vezano za navodnjavanje i ja sam uvjeren da ćemo do 2020. Godine ostvariti plan o 100 tisuća hektara navodnjavanih površina - rekao je Jakovina koji je s premijerom obišao i kanal kod Babine Grede koji bi trebao biti dio sustava navodnjavanja kanala Bosut - Sava u koji je do sada uloženo 260 milijuna kuna, a za njegov završetak potrebno je još 170 milijuna kuna, što će stvoriti uvjete za navodnjavanje 4.000 hektara zemljišta. I to je jedan od prioriteta ove Vlade, za razliku od sustava Kapinci - Vaška.

- Sve je pitanje prioriteta. Ne mislim da je u ulaganje u sustav Kapinci - Vaška uludo bačen novac, no mi moramo voditi brigu i o konačnim efektima. Ne trebaju nam sustavi na kojima će biti 2-3 korisnika, kao što sada imamo primjera, već nam prioritet treba biti konačan efekt i broj korisnika, jer je riječ o velikim ulaganjima - istaknuo je ministar, ponovivši već ranije izrečene mjere kojima će se seljacima pomoći u ublažavanju ovogodišnjih šteta, pri čemu je pozvao i jedinice lokalne samouprave da se i one odreknu svog dijela zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2021 22:48