StoryEditor
IZGRADNJA MOSTA

FOTO: MINIRANJE ISPOD PELJEŠKOG MOSTA U podmorju Neretvanskog kanala odvija se prava drama: 250 tona težak pilot zapeo je u stijeni

 
Pelješki most
 Denis Jerković / Zvonimir Barišin / Hanza Media

Jedan od pilota na gradilištu Pelješkog mosta, onaj na stupu S12 na pelješkoj strani, zapeo je u tvrdom krečnjaku na dubini od stotinjak metara ispod razine mora. Ta kompaktna stijena deformirala je kraj cijevi pilota pa se pneumatskim čekićem, kojim su dosad uspješno pobijani piloti, ništa ne može učiniti. Ne pomaže nikakav više ili manje sofisticirani alat pa su Kinezi u pomoć pozvali ronioce da eksplozivom raznesu stijenu.

Dok kineski radnici danonoćno izvode radove na rasponskoj konstrukciji, čime Pelješki most dobiva svoje obrise, u podmorju Neretvanskog kanala ovih se dana odvija prava drama jer hrvatski ronioci pokušavaju 124 metra dugačak i 250 tona težak pilot kumulativnim minama "osloboditi" iz čvrste vapnenačke stijene u podmorju koja mu ne da dalje. Sve se radi u uskoj cijevi širokoj samo metar i pol u dubini zemlje, stotinjak metara ispod razine mora, u koju jedva stane ronilac sa svojom opremom.

 

A kako se klasičnim alatima ne može ništa učiniti, mostograditelji su se dosjetili problem riješiti nekonvencionalnim metodama: izazvati mini eksplozije unutar same cijevi pilota kako bi se razlomila stijena i pilot zabio još desetak metara dublje u podmorje.

Fotogalerija: Miniranje u podmorju Pelješkog mosta



Riječ je o kumulativnim minama koje su posebno pripremljene upravo za ova zahtjevna miniranja. Strogo su proračunati svi parametri i uvjeti miniranja u cijevi te određena količina eksploziva kojim se lagano usitnjava stijena, ali ne oštećuje cijev pilota niti rastresa podmorje.

- Posao je težak i zahtjevan. Sve se pomno planira, nema tu nikakvog srljanja. Poštujemo sve mjere zaštite u podmorju - kaže nam Dražen Pavlić, ronilac Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, kojega smo zatekli na gradilištu Pelješkog mosta.

Brijesta, 020620.
Ronioci za podvodne radove i strucnjaci za miniranje iz Rudarsko-geolosko-naftniog fakulteta te nekoliko tvrtki izvode miniranja u pilotima Peljeskog mosta. 
Foto: Denis Jekovic / CROPIX
Denis Jekovic / CROPIX


Naglašava da će se provesti ukupno pet miniranja, a posao koji odrađuje četrnaest ronilaca i minera trebao bi biti gotov idući tjedan.

Tako su uz radnike iz Kine, koji danonoćno gotovo bez predaha grade most, koji bi trebao biti gotov dogodine, u podmorju Neretvanskog kanala ronioci dobili itekako težak i zahtjevan zadatak. Spustiti se u metar i pol široku cijev pilota i u nju postaviti eksploziv te na koncu izvlačiti vani kameni materijal i mulj nakon miniranja. Sve su to predradnje kako bi se pilot-temelj stupa mosta mogao betonirati te na sebe primiti nosivu konstrukciju.

Brijesta, 020620.
Ronioci za podvodne radove i strucnjaci za miniranje iz Rudarsko-geolosko-naftniog fakulteta te nekoliko tvrtki izvode miniranja u pilotima Peljeskog mosta. 
Foto: Denis Jekovic / CROPIX
Denis Jekovic / CROPIX


Ono što se ne može specijaliziranim refulerom iz podmorja izbaciti vani, krupniji komadi kamena na svojim leđima iznose upravo ronioci.

- Glavni nam je alat vojni ašovčić i kofa u koju sakupljamo kamenje i mulj iz cijevi - reći će Pavlić.

Ali nije svaki pilot od njih 148, koliko ih je pobijeno u temelje budućeg mosta, zahtijevao ovakav angažman ronilaca i miniranja u podmorju. Većinu su zabili bez većih problema pneumatskim čekićem. Zapravo, kad je dizalica spustila pilot, on se na principu trenja već djelomično zabio u pjeskovito ili glinovito tlo, da bi u konačnici za potpuno zabijanje dovoljno bilo pedesetak udaraca čekićem. Međutim, problem je, svjedoci smo, kada pilot dočeka krečnjak.

Brijesta, 020620.
Ronioci za podvodne radove i strucnjaci za miniranje iz Rudarsko-geolosko-naftniog fakulteta te nekoliko tvrtki izvode miniranja u pilotima Peljeskog mosta. 
Foto: Denis Jekovic / CROPIX
Denis Jekovic / CROPIX


Upravo je temeljenje u podmorju Neretvanskog kanala bilo najrizičniji dio ovog projekta, jer kad pilot zapne u stijeni na dubini od pedesetak metara, tada na scenu nastupaju ronioci i mineri, ali i geološko-rudarski stručnjaci koji precizno računaju koja je količina eksploziva dovoljna da se zdrobi kamen, ali i da se zabijeni pilot ne ošteti.

- Loša je vidljivost unutra, to je ogromna količina mulja. Sve radimo na opip. Materijal, mulj i komadi stijena moraju se izvući vani da bi se moglo nastaviti betonirati pilot - pojašnjava nam Pavlić.

Brijesta, 020620.
Ronioci za podvodne radove i strucnjaci za miniranje iz Rudarsko-geolosko-naftniog fakulteta te nekoliko tvrtki izvode miniranja u pilotima Peljeskog mosta. 
Foto: Denis Jekovic / CROPIX
Denis Jekovic / CROPIX


Kada odrade posao na stupnom mjestu S12 ronioci nemaju više posla jer su ostali piloti već zabijeni. Međutim, vadit će testne pilote, koji su zabijani na samom početku, no za to im se ne žuri jer se to može odraditi i nakon što se Pelješki most pusti u promet.

Brijesta, 020620.
Ronioci za podvodne radove i strucnjaci za miniranje iz Rudarsko-geolosko-naftniog fakulteta te nekoliko tvrtki izvode miniranja u pilotima Peljeskog mosta. 
Na fotografiji: Radovi na stupovima mosta Peljesac.
Foto: Denis Jekovic / CROPIX
Denis Jekovic / CROPIX


Pilot naišao na stijenski masiv

Prilikom pobijanja, pilot je naišao na stijenski masiv te se glava pilota deformirala, točnije nije ostala kružnog presjeka. To je onemogućilo daljnji iskop materijala jer stroj koji vrši iskop nije mogao proći kroz cijev. Zbog toga treba taj dio pilota odsjeći i izvaditi kako bi se mogao betonirati, rekao je Jere Šegedin, glavni inženjer i voditelj projekta, u ime Hrvatskih cesta.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 02:12