Danima se čekalo i strepilo nad snijegom koji je najavljivan od prošlog tjedna, Slavonci koji su svoje usjeve presadili u plastenike s razlogom su strahovali jer jutros se sve zabijelilo, i to ne u malim količinama! Najcrnji scenarij se obistinio.
Između koronavirusa (i svih popratnih zdravstvenih, gospodarskih i ekonomskih posljedica), strašnog potresa koji je zadesio Zagreb i naglog zahlađenja - mukama koje nam se ove godine događaju - čini se, nije kraj. Naime, snijeg koji je noćas pao, bio je težak udarac za sve poljoprivrednike koje je zahvatio. Među njima i za Marina Viljevca, koji se više od 20 godina bave proizvodnjom povrća i voća.
Prije samo nekoliko tjedana na obiteljsko gospodarstvo posađeno je oko 8 tisuća kvadrata sadnica ranog kupusa, tikvica, mahuna i kukuruza šećerca, aktivirano je devet velikih plastenika, koji nažalost nisu bili u mogućnosti izdržati količinu snijega koji je noćas pao.
- Kad smo čuli da se sprema snijeg, požurili smo i smislili alatke kojima ručno skidamo snijeg. Cijelu noć nas petorica smo trčali od plastenika do plastenika… Ali uzalud. Bilo ga je previše i jako je mokar. Jednostavno, konstrukcija plastenika nije u mogućnosti izdržati tu količinu snijega – priča Marin i dodaje kako ovo nije očekivao.
Fotogalerija: Snijeg u Slavoniji
- Digli smo plastenike za rane sadnice. Nismo očekivali snijeg ovako kasno. Meteorolozi nisu ništa upozoravali. Evo, i za ovaj vikend javili su nekoliko centimetara, a palo je više od pola metra i još ne prestaje – ljuti se. A kako i ne bi, kad u cijeloj proizvodnji koja je propala leži više od 80 tisuća kuna ulaganja. Obiteljska životna ušteđevina.
- Ima još par plastenika koje ćemo možda uspjeti spasiti. Njih pet su potpuno srušena, a za četiri se još nadamo. Samo da prestane padati! Čistili smo sinoć od osam do dva ujutro. Malo smo se odmorili i počeli opet u pola šest pa do podne. Vidjet ćemo šta će biti – govori i sprema plan B, a to je porušiti sve i krenuti ispočetka.
- Preusmjerit ću proizvodnju. Pronaći druge rane kulture. Srećom, nije sve presađeno i dio planirane proizvodnje dinja, lubenica, krastavaca, patlidžana i paprike ići će po planu, ako vremenske prilike dopuste – rekao je i prisjetio se lanjske godine koja je bila katastrofalna jer je nepoznati virus uništio sve usjeve, što je rezultiralo velikim gubitcima:
- Nisu našli lijek za taj virus koji nas je lani uništio. Većina povrća je propala, a ono što je opstalo je bilo jako loše. A evo sad je došao i virus među ljude, koji isto ne znaju kako iskorijeniti. Takva su vremena – završava Marin uz ispriku kako žuri, jer ide na još jednu turu čišćenja snijega, prije mraka.
- Na nadam se nikakvoj pomoći od države! Radit ćemo. Popravit ćemo šta se popravit da, a od sljedeće godine smanjujemo proizvodnju. Rizik je prevelik, a otkup upitan – kaže i dodaje kako je ovo najveća prirodna katastrofa koja mu se u posljednjih dvadeset godina dogodila:
- Bilo je tu svega. Mi poljoprivrednici smo navikli na taj stres. Bilo je i poplava i suša i tuče, ali od ovog snijega smo pretrpjeli najveću materijalnu štetu.
Sada ostaje na državnim institucijama da ponudi ruku spasenja malim proizvođačima. Jer želimo proizvodnju voća i povraća zadržati u Hrvatskoj.