ZAGREB - Iako je prošlo samo sedam mjeseci, očito je da će 2010. ući u povijest kao godina velikih prirodnih katastrofa.
Od početka siječnja do kraja srpnja zabilježeno je više od 450 događaja koje spadaju u prirodne katastrofe, a u kojima je živote izgubilo oko 250.000 ljudi. Ukupne štete procjenjuju se na više od 70 milijardi dolara, što je više nego cijele 2009. koja je okarakterizirana kao relativno benigna godina, barem kad je riječ o prirodnim nedaćama na planetu.
Ekstremni kontrasti
No, sudeći po dramatičnim događajima u Pakistanu i Kini, koji se bore s poplavama, baš kao i s nezaustavljivim požarima u Rusiji gdje se temperature ne spuštaju ispod 35 stupnjeva Celzijevih, ukupna šteta od prirodnih katastrofa do kraja ove godine mogla bi premašiti 100 milijardi dolara.
Znanstvenici upozoravaju da će zbog posljedica globalnog zagrijavanja učestalost ekstremnih vremenskih događaja i dalje rasti. No, neki znanstvenici poput dr. Billa McGuirea, voditelja Benfield Hazard Research centra u Londonu, smatraju da bi globalno zagrijavanje moglo utjecati i na geološke katastrofe, poput vulkana i potresa.
Užas u Čileu
Uvod u “godinu katastrofa” bio je potres magnitude 7,0 prema Richteru koji je pogodio Port-au-Prince, glavni grad Haitija koji slovi kao jedna od najsiromašnijih i najnestabilnijih zemalja svijeta. U potresu je poginulo više od 217.000 ljudi, a 1,2 milijuna ostala su bez doma.
Iako je bio višestruko snažniji nego onaj na Haitiju, potres magnitude 8,8 prema Richteru koji je 27. veljače pogodio čileanski grad Concepcion odnio je relativno malen broj života; poginula je 521 osoba. Čileanski potres, peti najsnažniji u posljednjih 100 godina, pokazao je da se adekvatnom konstrukcijom zgrada “otpornih na potres” mogu izbjeći velike ljudske žrtve. No, štete potresa u Čileu penju se na 30 milijardi dolara.
Serija potresa
Kada se nakon serije potresa diljem Zemlje 14. travnja probudio islandski vulkan Eyafjallajökull i blokirao zračni promet nad Europom, pojavile su se spekulacije o povezanosti vulkanske erupcije s ovogodišnjom seizmičkom aktivnošću. Erupcija islandskog vulkana bila je “sretna” katastrofa jer nije bilo ljudskih žrtava. Među 450 ovogodišnjih prirodnih katastrofa, gotovo 390 povezano je s ekstremnim vremenskim događajima.
Najskuplja među njima bila je oluja Xynthia koja je krajem veljače harala južnom Europom usmrtivši više od 50 ljudi, od toga 45 u Francuskoj. Štete koje je izazvala Xynthia procjenjuju se na oko 4,5 milijardi dolara. Ekstremni vremenski događaji uzrok su sadašnjih katastrofa u Pakistanu i Kini, gdje su posljednjih dana poplave odnijele tisuće života. Poplave su pogodile i središnju Europu i baltičke zemlje gdje je poginulo 15 ljudi.
Vatre u Rusiji
U Rusiji, pak, posve druga slika jer se ta zemlja suočava s najtoplijim ljetom u posljednjih 130 godina. Temperature se danima ne spuštaju ispod 35 Cezlijevih stupnjeva, a toplinski udar svakodnevno odnosi stotine života, uglavnom starih i bolesnih. U gotovo 600 požara koji bjesne Rusijom dosad je živote izgubilo više od 50 ljudi.
Hrvoje Čačić: U Moskvi se više ne može živjeti
Hrvoje Čačić hrvatski je poduzetnik koji već duže vrijeme živi u Moskvi i bavi se nekretninama i turizmom. Kako je jučer rekao za Jutarnji list, prošli je vikend u tome gradu bilo “nepodnošljivo” živjeti.
- Otvoriš prozor, a u sobu ulazi dim koji te peče za oči i grlo. Ako pak zatvoriš prozore, jednostavno umireš od vrućine i nedostatka zraka. Ljudi su se ipak dosjetili, pa na otvorene prozore stavljaju vlažne plahte koje onda brzo mijenjaju i tako dobiju malo vlage u zraku, a protiv vrućine se boriš neprestanim odlascima pod tuš - objašnjava Čačić.
On, kaže, jednostavno nije izlazio iz kuće proteklih nekoliko dana, osim u nuždi. Ako se čovjek predugo zadrži na otvorenom, nakon nekog vremena počne kašljati od dima. Vožnja metroom također je postala nepodnošljiva zbog dima koji se uvukao kroz otvore za ventilaciju, pa su Moskovljani podzemnu željeznicu izbjegavali u širokom luku.
- Ove su temperature za njih šok i mislim da im je dosta. Ako su se i događale u prošlosti, to bi trajalo najviše dan, a ne nekoliko tjedana - opisuje Čačić ozračje u Moskvi. ( G. A.)
Kronologija prirodnih katastrofa u 2010.
12. siječnja - Potres magnitude 7,0 prema Richteru pogodio Haiti, poginulo više od 217.000 ljudi
6. veljače - Snježna mećava, koju je američki predsjednik Obama nazvao Snowmageddon, pogodila istočnu obalu SAD-a
27. veljače - Potres magnitude 8,8 prema Richteru pogodio Čile, poginula 521osoba. Štete se procjenjuju na 30 milijardi dolara
1. ožujka - Oluja Xynthia, praćena jakim vjetrovima i plimnim valovima, usmrtila 53 osobe na jugu Europe, od kojih 45 u Francuskoj
8. ožujka - Potres magnitude 6,0 prema Richteru pogodio Tursku, poginula 51 osoba
14. travnja - Potres magnitude 7,1 pogodio Kinu, poginulo više od 2700 ljudi
14. travnja - Erupcija islandskog vulkana Eyjafjallajökull paralizirala više od tjedan dana zračni promet nad Europom. Nije bilo ljudskih žrtava, ali su avionske kompanije pretrpjele milijunske štete
20. lipnja - U poplavama u Kini poginulo više od 200 ljudi, a 800.000 moralo napustiti domove
23. lipnja - U poplavama u Brazilu bez doma ostalo 50.000 ljudi, a oko 1000 poginulo
srpanj/kolovoz:
Na udaru poplava u Pakistanu 12 milijuna ljudi. Poplave dosad usmrtile 1600 Pakistanaca, a u Kini u odronima i poplavama poginulo 1400 ljudi
Najtoplije ljeto u Rusiji u posljednjih 130 godina. U više od 550 požara koji bjesne poginulo više od 50 ljudi. Zbog toplinskog vala povećana smrtnost stanovnika
5. kolovoza - Ledeni otok četiri puta veći od Manhattana u New Yorku otkinuo se od grenlandskog glečera Petermann
9. kolovoza - Poplave u srednjoj Europi i baltičkim zemljama odnijele živote barem 15 ljudi