Nad Rijekom ponovno bdije dvoglavi orao, simbol grada iz daleke 1659. godine. Skulptura povijesnog riječkog orla visoka dva i pol metra, s rasponom krila od tri metra, postavljena je na vrh gradske ure prije nego što je planirano pa je umjesto u 16 sati, na vrh tornja sletio točno u 12 sati i 12 minuta.
Prema planu, dvoglavi orao postavljen je na vrh Gradskog tornja tako da su obje njegove glave postavljene u smjeru Delte, odnosno jugoistoka.
Atrakcija
Brojni Riječani okupili su se u 10.30 na Korzu kako bi pratili operaciju podizanja 270 kilograma teške skulpture akademskog kipara Hrvoja Urumovića. Za podizanje je korištena 40-metarska dizalica riječke tvrtke Trans - Trade, a radove montaže na vanjskom dijelu kupole obavili su alpinisti iz riječke tvrtke Octopus. Kao atrakcija za posjetitelje, nakon dovršetka montaže najhrabriji su se mogli “košarom” podići 30 metara u zrak, u razinu s orlom, i fotografirati iz neobičnog ugla.
Vraćanjem riječkog orla na vrh Gradskog tornja na Korzu privedena je kraju priča o povratku povijesnog simbola kojem su najprije 1919. talijanski arditi otpilili jednu glavu, da bi odlukom gradskog partijskog komiteta 20. siječnja 1949. bio skinut s vrha Gradskog tornja i potom temeljito uništen u brodogradilištu 3. maj.
Prvi je korak rehabilitacije orla koji desnom nogom stoji na stijeni, a lijevom na amfori iz koje teče voda bio njegov povratak na gradski grb 1998. godine, a fizički povratak uslijedio je nakon što je skulptura izlivena u cijelosti na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.
- Vjerujem da će riječki orao na vrhu Gradskog tornja ostati trajno i da više neće biti inicijativa za njegovo uklanjanje - rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u srijedu na prigodnom skupu u gradskoj vijećnici, gdje su ujedno predstavljene tri publikacije o dvoglavom orlu.
Govoreći o simbolu koji je promijenio čak devet, što priznatih, što nepriznatih država, Obersnel je podsjetio na svojevremene polemike oko orla, istaknuvši da je on ipak dio riječke povijesti pa ga ne smijemo zaboraviti.
Obersnel je podsjetio da su ključne aktivnosti u vezi s povratkom orla na gradsku uru počele 2009. kad je gradski Odjel za kulturu počeo prikupljati potrebnu dokumentaciju, a konačni model orla izradio je na temelju starih fotografija doc. Hrvoje Urumović s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. On je prema smjernicama riječkog Konzervatorskog odjela izradio najprije umanjen model skulpture iz 1906. godine, a potom skulpturu u pravoj veličini koja ima potencijal postati jedna od gradskih turističkih atrakcija.
Povratak orla nad Korzo pozdravila je i Orietta Marot, predsjednica riječke Zajednice Talijana, koja je istaknula da će dvoglavi orao kao simbol slobode bdjeti po treći put nad riječkom žilom kucavicom.
Aluminij
Objašnjavajući simboliku riječkog orla, Nenad Labus iz Konzervatorskog odjela u Rijeci rekao je da je riječ o originalnom simbolu grada koji nema nikakve veze s Austro-Ugarskom, kao što se može čuti, iako je orao bio simbol Svetog Rimskog Carstva.
U povodu povratka orla na Gradski toranj promovirane su i tri prigodne publikacije: “Riječki orao u povijesno-umjetničkome kontekstu” dr. sc. Damira Tulića, iscrpno stručno djelo o tom gradskom simbolu, zatim “Let iznad orlovskog gnijezda”, strip koji potpisuje autor “Indeficienter” te još jedan strip “Legenda o dvoglavom orlu”, koji je nacrtao Damir Steinfl.
U sklopu obilježavanja povratka orla na postamentima na Korzu postavljena je prigodna izložba vezana uz povijest i izradu skulpture dvoglavog orla. U projekt povratka povijesne skulpture na kupolu Gradskog tornja uloženo je oko milijun kuna iz gradskog proračuna. Nova skulptura u najvećoj mogućoj mjeri nalikuje originalu, ali nije izrađena od istog materijala, gize, jer bi bila preteška, korištena je modernija slitina na bazi aluminija - silumin.