Prije nego što će otići na prijem kod hrvatskog premijera Zorana Milanovića, Thomas Piketty, francuski ekonomist i globalna publicistička zvijezda čija je knjiga 'Kapital u 21. stoljeću' prodana u svijetu u više od milijun i pol primjeraka, održao je u Zagrebu u Hrvatskom narodnom kazalištu konferenciju za novinare. Interes je bio vrlo velik i kazališni foyer na prvom katu bio je ispunjen do zadnje stolice. Pikettyju je publicitet očigledno godio: „Nemam problema s publicitetom sve dok sve više ljudi čita moju knjigu“, rekao je, a bilo mu je drago i čuti od novinara da je premijer Milanović pročitao i pohvalio njegovu knjigu te da su neki hrvatski političari već predlagali političke mjere za koje su ideje dobili iz njegove knjige.
No, „ja nisam ovdje da bih davao ocjene o vašem premijeru i vašoj zemlji, makar mi je poznato da Hrvatska pati od slabog rasta i velike zaduženosti“, rekao je Piketty i dodao: „Uostalom, ja svoju knjigu i nisam pisao za političare, nego za sve čitatelje.“
Profesor Piketty odgovorio je i na dva pitanja Jutarnjeg lista. „Ne mislim da bih danas pisao knjigu drukčije“, rekao je na pitanje bi li išta mijenjao u svojoj knjizi nakon što je ona izazvala gomilu reakcija i kritika njegovih kolega ekonomista u svijetu. „No, ono što bih svakako učinio, to je da bih u knjigu uvrstio podatke o puno više zemalja, pa tako i Hrvatske.“
Naime, tek je „pritisak“ koji je izazvala knjiga omogućio Pikettyju i njegovim istraživačima da dobiju pristup podacima o oporezivanju kapitala i dohotka u zemljama poput Brazila, Meksika, Tajvana i sličnima. Njih u knjizi nema, „ne zato jer nismo bili zainteresirani, nego zato jer nam jednostavno ti podaci nisu bili dostupni“, kaže Piketty. Upravo zato je povećanje transparentnosti podataka o imovinskim i dohodovnim razlikama u svim zemljama svijeta za Pikettyja jedan od najvećih uspjeha njegove knjige.
FOTOGALERIJA: Thomas Piketty u Zagrebu
Piketty je šokirao svijet podacima o enormnim razlikama u bogatstvu i dohotku vodećih zemalja svijeta, razlikama koje su do Prvog svjetskog rata, Velike depresije i Drugog svjetskog rata bile doista nevjerojatne, kao i otkrićem da se takve razlike Americi i Europi posljednjih 20-30 godina ponovo pojavljuju. Znači li to da ponovno treba očekivati dramatične društvene konflikte koje će te razlike vratiti u podnošljive parametre? „Nemam matematičke formule na temelju koje bih mogao reći kad će i hoće li početi revolucija“, rekao je profesor Piketty, „ali jasno je da imovinske i dohodovne razlike, kada postanu prevelike, izazivaju revolt kod ljudi i negativno djeluju na ekonomski rast“.
Piketty je na kraju istaknuo da nije ekonomist koji bi zbog pokazatelja o enormnim nejednakostima u suvremenom svijetu želio ukinuti kapitalizam i privatno vlasništvo. U svojoj knjizi on se zalaže za radikalno oporezivanje najkrupnijeg kapitala i najviših dohodaka, „ali osim oporezivanja postoji još puno načina da se kapitalizam 'popravi' i učini demokratičnijim, na primjer većim sudjelovanjem radnika u vlasništvu nad kapitalom, boljom regulativom…“
Piketty je „otvoren za sve takve ideje“ i napominje da pritom „treba ići korak po korak“.
S Milanovićem razgovarao o globalnoj krizi
Iz Vlade su u četvrtak navečer poslali kratko priopćenje o susretu premijera Zorana Milanovića i ekonomista Thomasa Pikettyja.
'Predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića danas je posjetio francuski ekonomist Thomas Piketty, autor znanstvene studije i svjetske uspješnice „Kapital u dvadeset prvom stoljeću“ koja se bavi dubinskom analizom odnosa između kapitala i rada. Milanović je s Pikettyjem razgovarao o njegovoj knjizi kojom je izazvao veliku pozornost širom svijeta, ukazujući na velike imovinske i dohodovne nejednakosti u suvremenom svijetu i zalažući se za radikalno oporezivanje krupnog kapitala i najviših dohodaka. Razgovarali su i o globalnoj financijskoj krizi te o mogućim rješenjima koja u svojoj knjizi nudi i Piketty', navodi se u Vladinom priopćenju. (JL)