Bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i Vlade demokratskog jedinstva Zdravko Tomac zauvijek će ostati u hrvatskoj memoriji kao državnik i političar te jedan od tvoraca Republike Hrvatske, istaknuto je u petak na komemoraciji u zagrebačkom Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.
"Zdravko Tomac bio je čovjek s vizijom i kreator mnogih zakona stvaranja hrvatske samostalnosti i neovisnosti. Čovjek, nove moderne Hrvatske", rekao je bivši predsjednik Vlade demokratskog jedinstva Franjo Gregurić.
Na komemoraciji su, uz članove obitelji i brojne prijatelje, nazočili i izaslanici Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, premijera akademik Zvonko Kusić, Ureda predsjednika Mate Granić kao i izaslanici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kardinala Josipa Bozanića te Hrvatskog generalskog zbora.
Gregurić je naglasio da je Tomac ljubav prema domovini iskazivao i svojim zadatkom od dana kada ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao da se uključi u rad hrvatske vlade shvativši to kao čast i poziv služenja bez uvjeta.
"Počeo je rat koji nismo htjeli, a nismo ga niti mogli izbjeći. Duboko je proživljavao nesreće hrvatskog naroda i njegove patnje od Vukovara do Dubrovnika", poručio je. Podsjećajući na Tomčevo izlaganje koje je održao na sjednici Vlade u povodu međunarodnog priznanja 15. siječnja 1992. godine, kazao je da njegove tadašnje poruke 30 godina kasnije pozivaju na jedinstvo radi naše bolje budućnosti.
Prisjećajući se kako su s Tomcem zajedno slavili "hrvatska svitanja i hrvatske zore, dijelili radosti, strepnje i patnje te jednako voljeli jedinu domovinu Hrvatsku", u ime Foruma hrvatske sloge i Tomčevih prijatelja akademik Davorin Rudolf rekao je kako je Tomac "slagao kamenje" u temeljima suvremene i neovisne hrvatske države.
Politika je, kazao je, bila njegov izazov, strast i umijeće. Naglasio je i da je bio ideolog ljevice, a potom i protagonist istinskog hrvatskog domoljublja i rodoljublja.
Naglasivši da je napisao 27 političkih i memoarskih knjiga te stotine komentara u medijima, Rudolf je rekao i da se Tomac prvi među hrvatskim političarima javno upitao "možemo li mi u ovoj našoj Hrvatskoj slobodno i bez kazne reći da smo Hrvati". Poručio je i da će Tomac zauvijek ostati u hrvatskoj memoriji kao državnik i političar te jedan od tvoraca države Hrvatske.
Neupitna moralna vertikala
Predsjednik Zbora udruga Hrvatskih ratnih veterana i član Hrvatskog generalskog zbora Zvonko Sesar rekao je kako je Tomac bio neupitna moralna vertikala, najveći demokrat socijaldemokrat među demokršćanima te najveći demokršćanin među socijaldemokratima.
FOTOGALERIJA: Komemoracija u spomen Zdravku Tomcu
Podsjećajući da su zajedno radili 1968. u Upravnom odboru NK "Dinamo" njegov dugogodišnji prijatelj Mirko Barišić kazao je da je "Dinamo" Tomcu bio više od nogometa i kroz njega je promicao ono što je mislio da je važno za Hrvatsku i sport. Istaknuvši kako je Tomac bio patriota, demokrat ali i čovjek vjere, Barišić je rekao kako je zaslužio da ga se štuje, ne samo kao povijesnu ličnost, već i kao "iskrenog domoljuba koji je dao nemali doprinos za Hrvatsku".
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, u izjavi novinarima, rekao je da će Tomac ući u povijest stvaranja slobodne i neovisne hrvatske države. Podsjetivši kako je bio lijevo orjentiran, istaknuo je i da je Tomac bio izrazito demokratski orijentiran te izraziti domoljub. Reiner je naglasio i da je Tomac, kada se stvarala hrvatska država, uvijek jasno iskazivao svoje domoljublje i želju da Hrvatska bude ne samo samostalna i neovisna, nego i demokratski uređena država.
Da će Tomac ostati zapamćen kao rodoljub i domoljub uvjeren je i HDZ-ov saborski zastupnik Miro Kovač koji je posebno izdvojio njegov doprinos stvaranju demokracije u Hrvatskoj. "Bio je potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva RH, a s predsjednikom Tuđmanom je imao vrlo intenzivan i dinamičan odnos. Uvijek je imao svoje ja, svoja osobna uvjerenja i razmišljanja i nije se libio svoja razmišljanja, koja su se ponekad kosila i s onima predsjednika Tuđmana, iznijeti", rekao je.
Zdravko Tomac rođen je 24. svibnja 1937. u Garčinu pokraj Slavonskog Broda, a umro je 4. siječnja 2020. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je kasnije bio i redoviti profesor.
Na komemoraciju je stigao i osuđeni ratni zločinac Dario Kordić.