U Bužanovoj ulici, koja je od Kvaternikova trga udaljena desetak minuta pješačenja, trenutno niče nova zgrada, zgrada kakvu Zagreb dosad nije vidio. Pojam ugodnog životnog prostora u njoj je podignut na posve novu, višu razinu. Stanovi u zgradi opremljeni su kontrolnim sustavom, središnjim sustavom usisavanja, podzemnim spremnicima za smeće... Kišnica će se koristiti za navodnjavanje zelene površine oko zgrade. Ipak, najveće iznenađenje donosi unutarnji izgled zajedničkih prostorija. Haustore i foajee oslikat će mladi, već afirmirani hrvatski slikari. Tu neobičnu zgradu gradi VMD Grupa, u suradnji s timom arhitekata iz studija 3LHD.
Ideja je bila da građevina ima tri razine podzemne garaže, gdje će biti smješteni automobili stanara, tako da nitko neće biti parkiran uz samu zgradu. Cilj je bio stvoriti maksimalno ozelenjen okoliš, u kojem je svoje mjesto našlo samo dječje igralište, namijenjeno ponajprije djeci stanara, ali i mališanima okolnih zgrada. Iznad zemlje nalazit će se šest katova, tako da će se građevina izgledom uklopiti u okoliš. Zona zahvata je nepravilnog oblika, definirana Bužanovom ulicom na sjeveru i Štriginom na istoku. Takva konstrukcija omogućuje da se tlocrt stanova prilagodi željama budućih stanara. Struktura im je raznolika: najmanji ima 75 četvornih metara, a najveći, penthouse, čak 220. Svaki stan ima vanjske otvorene prostore - loggiu, balkon ili terasu za uživanje u miru i zelenilu, koje će posve okruživati zgradu. Velike panoramske staklene stijene na fasadi omogućuju komunikaciju s okolišem i uživanje u pogledu iz interijera, što je još jedan detalj koji ovu zgradu čini zanimljivom. One omogućuju da svaki stan ima dovoljno svjetla.
Zanimljiv je i KNX sustav, kojim je opremljen svaki stan. On omogućuje da se funkcijama i uređajima u stanu upravlja i izdaleka, a ne samo onda kad je netko doma. Tako će svaki stanar, primjerice, dok je još na poslu, moći podesiti temperaturu stana, tako da ga dočeka topli dom kad se vrati. Riječ je o tehnologiji koja u svijetu polako postaje sve popularnija, no u našoj zemlji još nije zaživjela. Ovo je prva zgrada koja takvu tehnologiju automatski ugrađuje u svaki stan. Svaki stan ima i rekuperatore za cirkulaciju zraka s filterima za alergene, koji će olakšati život alergičarima, klimu u svim sobama i dnevnom boravku, mreže za zaštitu od insekata u spavaćim sobama te podno grijanje u kupaonicama i sanitarnim čvorovima.
Osim toga, svaki stan ima dimodojavu i alarmni sustav, a ulazni prostori opremljeni su videonadzorom i elektronskom kontrolom pristupa. Postoji mogućnost i da tamo bude smješten portir, ako se stanari tako dogovore.
Stanovi su projektirani s ciljem da se stanarima omogući najviša razina kvalitete stanovanja, koja je postignuta velikom visinom prostorija, osvijetljenošću, brojem sanitarnih čvorova te visokom razinom ugrađenih materijala i opreme. Spavaće sobe s kupaonicama odvojene su od ostalog dijela stana, a glavna spavaća soba ima kupaonicu i garderobu, koja je odvojena kao zasebna cjelina. Mali broj stanova u zemlji može se pohvaliti tim mogućnostima. Broj sanitarnih čvorova jednak je broju spavaćih soba, što je sretno rješenje za velike obitelji.
Cijena kvadrata stana je od 2700 do 3000 eura, a većina ih je već prodana. I dok drugi investitori muku muče s prodajom svojih prostora po cijenama nižim od ove, VMD očito s tim nema problema. Zgrada će imati 61 stan, 210 garaža i garažnih mjesta te lokale u prizemlju. Tamo će se smjestiti dva kafića ili restorana te veća trgovina nekog trgovačkog lanca, no oni će prostor samo unajmljivati. Investitor nije želio prodati lokale, kako bi mogao kontrolirati jesu li najmoprimci bučni te ometaju li na neki način stanare. Ako se to dogodi, napustit će prostore. Investitor je u tom pogledu od samog početka bio vrlo jasan i odrješit: prostor je stvoren za stanare, sve što će se tamo odvijati služit će za dobrobit stanara. Ako ih nešto bude ometalo, bit će uklonjeno. U planu je da se prvi stanari usele krajem ožujka iduće godine.
Flora i fauna
Arhitektonski koncept zgrade prati ideju jednostavnosti donjogradskih zagrebačkih blokova. Glavni element oblikovanja Bloka Bužanova su veliki prozorski okviri koji stvaraju pravilan raster. Cilj je bio stvoriti svojevrsnu zelenu oazu, mali djelić mira i zelenila u gradu, koji svojim stanarima neće biti samo prostor u kojem će spavati, nego će zadovoljiti i njihovu potrebu za umjetnošću. U svakom od četiri ulazna prostora tako će se nalaziti oslikani mural jednog mladog hrvatskog umjetnika - to su Jelena Bando, Ena Jurov, Miron Milić i Mario Kolarić. Ta praksa nije uobičajena u našem gradu - premda u zemljama Zapada umjetnici, posebno mladi, često dobivaju takve prilike da pokažu svoj rad.
- Javili su nam se iz arhitektonskog ureda i pitali nas želimo li sudjelovati. Poslali smo im prijedloge i onda su odabrali nas četvero. Slali smo im poluzavršene skice, a uskoro im šaljemo finalno razrađene ideje. Sa slikanjem ćemo početi krajem godine, ne znamo još točan termin, ali mislim da svi jedva čekamo da uzmemo kistove i započnemo s radom - kaže 29-godišnja Jelena Bando.
Njena tema je vegetacijska, kaže nam. Kako je ideja koja stoji iza ove zgrade utemeljena na čuvanju energije i prirode, činilo joj se logičnim da se i ona time pozabavi na svoj način. Zato će se na njenom muralu naći mnogo bilja i životinja.
- Bit će to vrlo gusto, ispunjeno, jer sam odlučila da svaki djelić slike priča neku svoju priču, i da svakoga tko ga promatra uvuče u neko istraživanje. Upravo gustoća sprečava da se na prvi pogled sve vidi, već traži od gledatelja da promatra i osjeća se kao da je u svojevrsnoj slikovnici - pojašnjava Jelena svoj budući mural, nadajući se kako će ga upravo tako učiniti zanimljivim onima koji će njen rad promatrati svaki dan.
Slike će se vidjeti izvana, s ulice, jer će se dio nalaziti s vanjske strane haustora, ali će krasiti i zidove predvorja. Stvarat će ga oko dva tjedna, tako procjenjuje. Kaže i kako joj je drago da je odabrana da oslika zid, jer joj to pruža mogućnost da njena umjetnost dopre do velikog broja ljudi: kako prolaznika, tako i stanara zgrade.
Izazov svakodnevne slike
- Ja sam inače slikarica, samostalna sam umjetnica, i zapravo se rijetko bavim slikanjem murala. Drago mi je da smo mi mladi dobili priliku na ovaj se način umjetnički izraziti. Vidjela sam što će moji kolege raditi, i moram priznati da su im radovi impresivni. Vrlo mi se svidjela ideja da slikamo u zgradama, jer takvog nečeg kod nas još nikad nije bilo - dodaje Jelena.
Miron Milić u svom ateljeu
S njom se slaže i Miron Milić, koji će također oslikavati jedan od haustora buduće zgrade. Kaže kako trenutno još nije posve siguran što će točno slikati, jer ima pripremljene i napola razrađene dvije ideje. No, obje imaju isti motiv: prirodu, odnosno odnos prirode i ljudi. Odluku će donijeti s timom arhitekata iz 3LHD-a, koji su ga i odabrali.
- Radio sam i prije na zidovima, pa sam, između ostalog, oslikavao i dnevne boravke, ali to je uvijek bilo prema narudžbi stanara. Nikad nisam imao priliku raditi na projektu od početka, i to je vrlo uzbudljivo. Želio sam da su im na zidovima zanimljive scene, koje će ljude potaknuti da se opuste - kaže akademski slikar Miron, koji predviđa da će na slici raditi dva do tri tjedna.
Dodaje kako je sama činjenica da je pozvan sudjelovati u projektu njemu kao umjetniku bila velika čast, no da je izazov stvoriti djelo koje će ljudi promatrati svakodnevno.
- Želim da im bude zanimljivo, da ga svaki dan primijete, iako su pokraj njega prošli mnogo puta. Ne želim da prođu pokraj slike kao da ne postoji jer su se toliko navikli na nju da je ne vide. Ona im je na neki način dio doma, i znam da će mnogi od njih vezivati moje i slike mojih kolega za svoj dom, zbog čega mi je još važnije da stvorim nešto posebno - pojašnjava Miron.
Urbana kultura
Povjesničar umjetnosti Krešimir Galović kaže kako je ideja da mladi umjetnici oslikaju haustore fantastična. U našoj zemlji nikad umjetnici nisu oslikavali ulaze u zgrade. Bilo je, kaže, zgrada kojima su oslikana unutarnja dvorišta, ali tada je bila riječ o klasičnim umjetnicima. Osim toga, ta praksa već se dugo nije primjenjivala.
- Dobra je ideja uzeti mlade umjetnike, grafitere, koji će onda nešto uljepšati. U svijetu je trend da se tako ukrašavaju cijele kuće, pa mi je drago da se i kod nas prate ta svjetska gibanja. Na taj se način podiže vizualna vrijednost prostora - smatra Galović.
Mario Kolarić
Kaže kako je ulična umjetnost svih vrsta u našoj zemlji definitivno ojačala te da je umjetnicima takva ideja odličan poticaj, kao i dokaz da ih društvo respektira, baš kao i njihovu umjetnost. Oni više nisu samo ljudi koji nešto šaraju po zidovima, nego su zaista umjetnici.
- Prije nekih mjesec dana u Sisku je održan mjesec urbane kulture i ulične umjetnosti, u sklopu kojeg je cijelo jedno pročelje kuće bilo oslikano. To izgleda fantastično, i svi su se složili kako se radi o jednom od najboljih primjera ulične umjetnosti kod nas. Što se mene tiče, samo naprijed. Ulična umjetnost je prekrasna i treba je što više koristiti - smatra Galović, koji kaže kako bi bilo dobro da što više mladih umjetnika na ovaj način ukrašava zgrade.