Gordan Maras, potpredsjednik SDP-a i ministar poduzetništva i obrta, tijekom mandata ove Vlade često je ulazio u sukobe i rasprave s različitim društvenim skupinama i pojedincima. Kritizirao je Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), Hrvatsku obrtničku komoru (HOK), Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatsku narodnu banku (HNB), HUP - Udrugu malih i srednjih poduzetnika te njihove nekadašnje ili sadašnje čelnike.
Idite u privatnu banku
“Nisam najsretniji načinom na koji je HBOR podupirao izvoznike. Neki izvoznici nisu mogli dobiti garancije poslovnih banaka za svoje izvozne poslove u Italiji i Njemačkoj”, govorio je o HBOR-u Maras još u rujnu 2012. Taj napad na HBOR bio je usmjeren i na tadašnjeg dugogodišnjeg čelnika Antona Kovačeva.
Epilog tog sukoba dogodio se 2014., kada je Kovačev nakon 20 godina otišao s čelne pozicije u državnoj razvojnoj banci.
Maras je i nedavno prvi kritizirao praksu da HBOR svojim zaposlenicima daje kredite s povoljnim kamatama. Ministar je odmah poručio da će se ukinuti ta praksa.
“HBOR treba davati kredite poduzetnicima, a ne svojim zaposlenicima. Tko želi tržište, neka ide u privatnu banku”, izjavio je Maras u četvrtak.
Nije se SDP-ov glavni napadač libio niti sukoba s Dragutinom Ranogajcem, šefom HOK-a, a obračunao se i sa svojim koalicijskim partnernom HNS-om. Bilo je to u listopadu 2013. Maras se tada osvrnuo na skup na kojem su bili predsjednik HOK-a Ranogajec, Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a te tadašnja HNS-ovka Natalija Martinčević. “Jedan se bori da HOK i dalje troši na što hoće obrtničkih 100 milijuna kuna godišnje, a drugi se bori da SDP-ova koalicijska Vlada ode s vlasti što prije i da HDZ ponovo nastavi voditi državu na stari način”, napisao je tada Maras. Epilog ove svađe: Martinčević je prešla u Reformiste, a Ranogajec je izabran na još jedan mandat na mjestu predsjednika HOK-a.
Vujčićeva plaća
Zasmetao je Marasu i guverner HNB-a Boris Vujčić, inače blizak premijerov prijatelj. U ožujku 2014. napao ga je zbog prevelike plaće.
“To su iznosi koji su neprimjereni trenutku u kojem se Hrvatska nalazi i nadam se da će Savjet HNB-a reagirati. Jer plaća od 34 tisuće kuna je previsoka za hrvatski javni sektor, a pogotovo kada se radi o plaći koja je 10 tisuća kuna veća od plaće predsjednika Republike ili 12 tisuća kuna veća od plaće predsjednika Vlade”, izjavio je tada Maras.
U istom danu ponovno je udario po HBOR-u: “Od početka se zalažem za promjenu rada u HBOR-u, za veću transparentnost. HBOR mora biti u funkciji izvoza, projekata visoke dodane vrijednosti i mora biti transparentniji prema poreznim obveznicima. Ne smiju se više davati krediti poput onih koji su nanijeli štetu Vladi”, poručio je misleći na kredite bivšem pomoćniku ministra financija Branku Šegonu.
Lalovčev resor
Već tada je bilo poznato da Maras sa simpatijama gleda na fotelju ministra financija, ali na kraju mu se želja nije ispunila. Na to mjesto došao je Boris Lalovac, koji je brzo pokupio simpatije u SDP-u. No, Maras je opet znao na koga će udariti, i to uz svesrdnu podršku premijera. Prošle godine u studenom odlučio je udariti po HGK i njegovo ministarstvo je izradilo nacrt novog zakona o Komori. Maras je htio racionalizirati Komoru koja je pod vodstvom Nadana Vidoševića bila sinonim za nezakonitosti. Smatrao je da poduzetnici moraju dobrovoljno plaćati članarinu, a ne više da je ona obvezna. Uz Burilovića, novog predsjednika HGK kojeg je kritizirao jer je član HDZ-a, obrušio se i na Petra Lovrića, predsjednika HUP - Udruge malih poduzetnika.
‘Otišli su najbolji ljudi, a zaposlili se bivši špijuni’
Krajem 2014. godine Maras je ponovno kritizirao HGK rekavši da se u godinu dana od Vidoševićeva uhićenja tamo ništa nije promijenilo.
“Najbolji ljudi su otišli iz HGK, uzeli otpremninu, našli posao u privatnom sektoru, a zaposlili su se bivši špijuni i raznorazni uhljebi”, opalio je po zaposlenicima HGK Maras. Ovaj sukob Maras nije doveo do kraja jer se njegovoj ideji usprotivio Ivan Vrdoljak, HNS-ov ministar gospodarstva.