StoryEditor
NOVI/STARI MINISTAR

Fuchsovi zakoni izazivali su otpore, ali danas ga i protivnici smatraju dobrim stručnjakom

On je u ovom trenutku najizgledniji kandidat za vruću fotelju ministra obrazovanja i znanosti
Radovan Fuchs
 Boris Kovacev/Cropix

Uz brojne mlade i neiskusne ljude, čini se da će nova vlada Andreja Plenkovića imati i jednog iskusnog člana koji se može pohvaliti da se po njemu zovu zakoni, istina nikad usvojeni. Jer, “Fuchsovi zakoni”, termin koji se može čuti u akademskoj zajednici, nazvani su prema Radovanu Fuchsu (66), ministru obrazovanja, znanosti i sporta u Vladi Jadranke Kosor, koji je u ovom trenutku najizgledniji kandidat za vruću fotelju ministra obrazovanja i znanosti.

- Moram razgovarati s Andrejem Plenkovićem, a to će se dogoditi vjerojatno u subotu ili nedjelju nakon njegova povratka iz Bruxellesa - kratko nam je rekao Fuchs.

Rođen je u Zagrebu, a njegovi su preci u Hrvatsku došli iz Njemačke. Njegov djed Hinko porijeklom je bio Židov, ali je otac Rikard prešao na katoličanstvo. - Ja sam tipičan primjer Hrvata kod kojeg su se križale sve nacije, nacionalnosti i religije - ispričao je Fuchs u razgovoru za Jutarnji u ljeto 2009. kolegici Ivani Kalogjeri.


Tri zakona

Osnovnu školu i tri razreda srednje završio je u istočnom Berlinu, gdje je njegov otac bio predstavnik tvornice Astra. U Zagrebu je maturirao, potom diplomirao na Veterinarskom fakultetu, a zatim magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao je na Sveučilištu u Uppsali, a po struci je toksikolog koji je istraživačku karijeru gradio na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Od 1993. do 2000. bio je pomoćnik ministra u tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije, a vratio se 2004. u veliko Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa, gdje je do 2008. bio pomoćnik ministra Dragana Primorca. Zatim je 2008. postao državni tajnik, a u ljeto 2009. Jadranka Kosor imenovala je Fuchsa novim ministrom. Fuchs se zatim prihvatio nezahvalnog posla oko reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja.

- U vrijeme dok sam ja obnašao dužnost ministra, nakon što smo proučili nekoliko modela uspješnih reformi u više zemalja, poglavito EU, proveli smo analizu sustava i pristupili izradi novih zakonskih rješenja koja su trebala biti preduvjet da bi se promjene u sustavu javnih znanstvenih instituta, ali i visokog školstva mogle početi provoditi - rekao je Fuchs lani za Jutarnji.

No, tri “Fuchsova zakona”, koja su trebala reformirati sustav, izazvala su golemi otpor u akademskoj zajednici, a u ljeto 2011. i štrajk sindikata Akademska solidarnost. Iako su ušli u saborsku proceduru, zakoni nikad nisu izglasani.

- Do toga nije došlo u prvom redu zbog nedovoljne političke podrške. Neki od gorljivih protivnika donošenja tih zakona iz akademskih krugova nakon nekoliko su godina izjavljivali da je šteta što to tada nije napravljeno. Zbog tog nedonošenja zakona jednostavno nisu postojale zakonske pretpostavke za kvalitetne promjene, pa do njih do danas nije ni došlo - ustvrdio je Fuchs.

Nakon što je šest godina “apstinirao” od znanstveno-obrazovne politike, Fuchs je 2018. postao posebni savjetnik premijera Plenkovića za obrazovanje te koordinator Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme. Nakon nedavno provedenih parlamentarnih izbora njegovo je ime prvo iskočilo među kandidatima za ministra obrazovanja i znanosti, ali su se vrlo brzo proširile glasine da on to ne želi biti.

U medijima i akademskoj zajednici tada se spekuliralo o još nekim imenima, no činjenica je da nije bilo previše zainteresiranih za vođenje iznimno zahtjevnog ministarstva.


Promjene

- Među kandidatima za mjesto ministra znanosti i obrazovanja koji su se spominjali u medijima Fuchs mi se čini jedini dorastao toj funkciji punoj izazova jer ima iskustva - rekao nam je Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Slično misli i dr. Pavel Gregorić, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju, koji je 2011. godine bio jedan od znanstvenika na strani Fuchsove reforme.


- Fuchs mi se čini najmanje lošim rješenjem s obzirom na imena koja su se pojavljivala u javnosti. Oprezan je i iskusan, a opet ima svoju volju i ne vjerujem da će pristati na to da bude Plenkovićev potrčko. No, moram priznati da ne očekujem nikakve revolucionarne promjene - rekao je Gregorić. Zanimljivo je da Fuchsa kao dobrog kandidata vidi i bivši ministar obrazovanja Gvozden Flego, jedan od najglasnijih protivnika Fuchsove reforme.


- Fuchs je uz akademika Kostovića najbolji poznavatelj našeg sustava obrazovanja i znanosti. Ulazi u resor krcat problemima i ja mu želim puno uspjeha. Istina jest da sam se protivio njegovim zakonskim prijedlozima dok je bio ministar, no to je prošlost, a moramo razmišljati o budućnosti - rekao je Flego.


Aktualna ministrica Blaženka Divjak preko glasnogovornika je poručila da ne želi komentirati neslužbene glasine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2020 11:45