Bivši HDZ-ov ministar turizma i gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli nakon parlamentarnih izbora prošle godine i odlaska s funkcije u Vladi nekoliko mjeseci nije bio prisutan u političkom životu. Ovoga proljeća vratio se u političku arenu kao kandidat HDZ-a za primorsko-goranskog župana. Razgovarali smo o razlozima povratka u politiku, motivima za kandidaturu, programu, planovima i stanju u županiji kojoj želi doći na čelo.
Zašto ste se odlučili ponovno politički aktivirati nakon odlaska s ministarske funkcije?
- Ne bih rekao da sam politički neaktivan nakon ministarske dužnosti. Od srpnja prošle godine predsjedam Odborom za vanjsku politiku Hrvatskog sabora i mogu vam iskreno reći da je popriličan izazov baviti se vanjskim i europskim poslovima u doba globalnih kriza koje su nas pogodile. Međutim, svaka dužnost nosi određenu odgovornost i zahtijeva pravodobne i konkretne odgovore na izazove i krize današnjice.
Vjerujte mi, nema nikakve razlike u borbi s globalnim problemima, s pandemijom koronavirusa, klimatskim promjenama, migracijama i gospodarskom krizom na međunarodnoj razini, nacionalnoj, pa tako i na regionalnoj i lokalnoj. Globalne krize pogađaju nas sve jednako i nema iznimke. Kada sam se odlučio kandidirati za primorsko-goranskog župana, prvenstveno sam bio vođen privrženošću regiji u kojoj sam rođen, gdje sam se školovao i djelovao dobar dio svog života, a kako bih svoje znanje i iskustvo usmjerio na budućnost Primorsko-goranske županije i njezin razvoj.
Na dužnosti ministra turizma u prošloj Vladi imao sam prilike pridonijeti jačanju turističkog sektora Hrvatske, ali i Primorsko-goranske županije. Stoga mi je dodatni poticaj i svojevrsni izazov bila upravo ova kandidatura, a kako bih dodatno razvijao i ostale gospodarske grane i sektorske politike županije te ju usmjerio prema nužnom napretku koje zahtijeva današnje "novo normalno" doba.
Za to je potrebno imati znanja, ali i hrabrost te jednako biti spreman na borbu s raznim problemima. Neki od tih problema gomilaju se već godinama i postaje očito da aktualno vodstvo u Županiji nema dovoljno znanja, a vjerojatno ni volje da ih riješi.
HDZ-ovi kandidati dosad nisu uspijevali ugroziti poziciju SDP-ova župana Zlatka Komadine. Smatrate li da su se okolnosti promijenile? Koja je vaša prednost?
- Primorsko-goranska županija dosad nije imala Garija Cappellija za kandidata. Možda to zvuči pretenciozno, ali uz moje specifično znanje i dugogodišnje iskustvo kroz sve dosadašnje dužnosti gradonačelnika, saborskog zastupnika u nekoliko mandata i ministra nudim Primorsko-goranskoj županiji potrebnu novu snagu, drugačiju viziju, ali i konkretna rješenja i projekte koje će prvenstveno podržati aktualna Vlada Republike Hrvatske, kao i stručan tim ljudi potreban ovoj županiji.
Važna je usklađenost djelovanja i promišljanja politike na svim razinama, bez toga je jako teško ostvariti puno bolje rezultate i nužne promjene. Današnje doba zahtijeva puno energičniji ritam i širi spektar znanja, a ujedno postavlja puno veće zahtjeve pred nas. Županija posljednjih nekoliko godina vidno stagnira. Pojedini dijelovi nisu dosegnuli jednaku razinu razvijenosti ni održivosti, a pojedini su u potpunosti zapušteni ili čak prepušteni sami sebi. Da bismo to promijenili, potrebno je mijenjati aktualnu vlast u županiji.
Koje su osnovne točke vašeg programa?
- Ono što je Primorsko-goranskoj županiji potrebno podijeljeno je u pet programskih smjernica mog programa za županiju vitalnosti: Pametna i održiva, Perspektivna i poduzetna, Učinkovita i sigurna, Prepoznatljiva i privlačna te Zelena i čista.
Te programske smjernice pridonijet će razvoju "pametne" županije, uz ulaganje u nove tehnologije prihvatljive za okoliš, revitalizaciju ruralnih područja i reformu javne uprave, razvitku gospodarstva, poljoprivrede i poduzetništva, održivog cjelogodišnjeg turizma, konkurentnosti i pozicioniranju županije na jedinstvenom tržištu, poticanju inovativnosti, novim oblicima obrazovanja i suradnje u obrazovnom segmentu, zapošljavanja te jačanju zdravstvenog i socijalnog sustava, a radi bolje kvalitete života u županiji.
Od projekata u programu planiramo otvaranje odjela za Gorski kotar sa sjedištem u Gorskom kotaru, uvođenje vaučera za poduzetničke projekte, poticanje društvenog poduzetništva i otvaranje tehnoloških startupa. Uvođenje bespovratnih sredstava za samozapošljavanje u proizvodnim djelatnostima u visini do 130.000 kuna za zeleno i digitalno gospodarstvo te otvaranje poduzetničkog inkubatora za pomoć poduzetnicima i obrtnicima, uz stalni angažman za bolje iskorištavanje mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske unije za poduzetništvo, programa za gospodarstvo.
Glede infrastrukturnih projekata, tu je dovršetak državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, početak priprema za gradnju novog Krčkog mosta za bolju povezanost s Rijekom i kontinentalnim dijelom županije, gradnja dionica buduće autoceste Križišće - Žuta Lokva, završetak gradnje ceste Skrad - Zeleni vir i Plave magistrale te gradnja novog izlaza s riječke obilaznice i spoj na cestu Zamet - Kastav.
Dalje, gradnja druge cijevi tunela Učka i drugog prometnog traka od tunela Učka do čvora Matulji. Zatim, rekonstrukcija željezničke pruge Oštarije - Škrljevo, dužine 113,9 kilometara te dogradnja i modernizacija pruge Škrljevo - Rijeka - Jurdani, kao i gradnja prometno-logističkog centra i radne zone Miklavije, uz napomenu da će novi Krčki most imati željezničku prugu za otok Krk.
Potpora gradnji luke za nautički turizam s pratećim uslužnim sadržajima i kapacitetima te gradnji marine na prostoru sušačke luke - Porto Baroš, početak rada novog kontejnerskog terminala u riječkoj luci - Zagreb DeepSea kontejnerski terminal, te povezivanje regija trajektnim linijama i uvođenje izvansezonskih trajektnih linija. Uvest ćemo i avioletove koji su potrebni stanovnicima i turističkim djelatnicima.
Koji su najveći problemi županije i kako ih riješiti?
- U izbornu utrku krenuo sam s Marišćine, gorućeg i vrlo ozbiljnog problema našeg kraja, a s jasnom porukom da preuzimam odgovornost i nudim konkretna rješenja. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina je simbol vladanja sadašnjeg aktualnog župana Zlatka Komadine. On i ostali iz SDP-a taj su projekt na početku opisivali kao "dijete SDP-a", a nakon 20 godinu svjedoci smo i dalje ozbiljnog problema, koji prijeti zdravlju i narušava kvalitetu života građana okolnih mjesta, a ujedno predstavlja ozbiljan problem za okoliš i cijeli ekosustav.
Ni nakon 20 godina svog djelovanja u županiji Komadina nema rješenja za Marišćinu, pa čak ni nakon utrošenih 300 milijuna kuna u sam projekt. Pitanje razvoja Gorskog kotara, koji već godinama stagnira, a usudio bih se čak reći i da je zanemaren, uz loše upravljanje veliki je problem.
Tu je problem i demografija i loš životni standard. To namjeravam popraviti ulaganjem u razvoj projekata i prostornih kapaciteta ključnih za poboljšanje životnog standarda, zdravstvene i socijalne skrbi, a namijenjeno najranjivijim skupinama, roditeljima, djeci i osobama starije dobi. Iz tog razloga, ali i radi rješavanja ostalih problema i ključnih pitanja Gorskog kotara, u programu planiramo otvaranje odjela za Gorski kotar sa sjedištem u Gorskom kotaru. Naravno, svaki dio županije ima prostora za poboljšanja i daljnji razvoj, i to u mnogim segmentima.
Surađivali ste i susretali ste se kao ministar sa županom Komadinom, sada ste mu protukandidat. Koji su njegovi najveći uspjesi, a koji su neuspjesi?
- Spomenuo sam u ranijem odgovoru, aktualni župan je dao najviše što je mogao u proteklih 20 godina i pokazao je da dalje od toga ne može. Usudio bih se reći da je aktualno vodstvo u županiji dotrajalo, što je i vidljivo, prvenstveno kroz stagnaciju u razvoju županije, kao i u neravnomjernom razvoju i zapuštenosti pojedinih njezinih dijelova. Odgovoran za županiju, njezino funkcioniranje i razvoj je župan.
Uloga župana nije samo pojavljivati se na raznim događanjima i rezati vrpce pri otvorenju, nego uhvatiti se u koštac sa stvarnim problemima i rješavati ih. Primjera lošeg upravljanja županijom je nebrojeno, a navest ću jedan od novijih. Zbog organizacijskih propusta Županije izgubili smo, nakon deset godina, letove tvrtke Ryanair na otok Krku. Ne moram puno objašnjavati što to znači za naš turizam, a posebno za hrvatsko gospodarstvo uopće. Pogrešno je naglašavana i prepoznatljivost Primorsko-goranske županije isključivo kroz turizam.
A najbolji primjer neuspjeha Primorsko-goranske županije vidimo na primjerima susjednih županija, ponajprije Istarske i Zadarske, koje su se znatno više razvile te postigle viši stupanj prepoznatljivosti, razvoja i vrijednosti po pitanju kvalitete života, zdravlja i funkcioniranja općenito.
Problem centralizacije Hrvatske često apostrofiraju i riječki gradonačelnik i primorsko-goranski župan, kao i mnogi gradonačelnici, općinski načelnici i župani u Hrvatskoj. S pozicije bivšeg člana Vlade i člana vladajuće stranke, mislite li da taj problem postoji i rješava li ga Vlada dobro?
- Problem centralizacije, odnosno pitanje decentralizacije nezaobilazan je dio razvoja svih sustava regionalne i lokalne samouprave. Ni Primorsko-goranska županija od toga nije izuzeta. Međutim, očito je da se u Županiji tom problemu ne pristupa na način koji je poželjan za njezin ravnomjerni razvoj.
Vlada Republike Hrvatske predana je provođenju politike koja treba zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim stvarnim potrebama za javnim dobrima i uslugama, kao i poticati lokalni i regionalni razvoja, od novog razvojnog preustroja na razini regija koji će uzeti u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke do područja razvojnog planiranja. Radio sam na tom pitanju i kao ministar turizma u Vladi, a posvetit ću se tom pitanju i na dužnosti primorsko-goranskog župana.
Kakav uspjeh predviđate HDZ-ovim kandidatima u Hrvatskoj? Mislite li da će zadržati sve "svoje" županije, gradove i općine, hoće li osvojiti neke nove?
- Tijekom predizborne kampanje prošao sam gotovo cijelu Primorsko-goransku županiju i prevladava stav da HDZ nikad nije imao kvalitetnije kandidate za lokalne izbore. Naša su očekivanja da će HDZ ostvariti odlične rezultate. Još od prethodnih lokalnih, područnih i regionalnih izbora te prošlogodišnjih parlamentarnih izbora HDZ je pokazao snagu na nacionalnoj razini te da je u uzlaznom trendu. Ljudi su prepoznali naš program i politike, a prosuđujući po atmosferi aktualnih izbora, ne vidim prepreke da se taj trend i ne nastavi.