Hrvatska ekonomija ne smije se u idućoj i godinama što slijede osloniti na financiranje europskih fondova i drugo financiranje iz inozemstva, već treba poticati unutarnje investicije i vlastito tržište kapitala, jedan je od ključnih naglasaka jučerašnje konferencije Jutarnjeg lista i Hanza Medije 'Tržište kapitala nakon koronakrize' što je okupila sadašnje i bivše državne dužnosnike, financijske stručnjake i menadžere.
- Financiranje EU ne može biti jedina ekonomska politika države, da bi naša ekonomija bila konkurentnija i efikasnija, da bi kod nas ljudi ostajali živjeti i raditi, da bi ovdje dolazili i iz drugih država živjeti i raditi, tu su potrebne mnoge druge politike, od sređivanja situacije u pravosuđu do poticanja investicija i razvoja tržišta kapitala – upozorila je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić na središnjem događaju konferencije, panelu u kojem su, uz moderatora komentatora Jutarnjeg lista Gojka Drljače, sudjelovali i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Tomislav Ridzak, Mladen Vedriš s Visoke poslovne škole za pravo i financije Effectus i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Petar Vlaić.
Mladen Vedriš, nadovezujući se na ocjenu bivše potpredsjednice Vlade, upozorio je kako se u nas oko 70 posto investicija sastoji u transferu novca iz EU u infrastrukturne projekte što je, istaknuo je, poražavajuće i ukazuje na nedostatak domaćih investicija.
Tržište kapitala opravdalo ulogu
Osvrnuvši se na globalnu situaciju na tržištu kapitala koju je obilježila monetarna ekspanzijom bez presedana, Martina Dalić ocijenila je da su tržišta kapitala u trenutnoj krizi opravdala svoju ulogu.
- Tržišta kapitala drugi su stup potpore ekonomiji i pokazala su se otpornima na krizu - komentirala je bivša potpredsjednica Vlade. Upozorila je kako nakon Brexita i izdvajanja londonske burze iz donedavnog okruženja, europsko tržište kapitala postaje slabije razvijeno tržište u odnosu na američka i azijska tržišta.
Iznoseći okolnosti pod kojima je tvrtka 'The Garden Brewery', kao jedan od rijetkih hrvatskih primjera u zadnje vrijeme, izašla na burzu kako bi prikupila potrebni kapital, Tomislav Alpeza otkrio je kako je presudan poticaj za spomenuti potez 'Gardena' imao jedan od investitora tvrtke.
- Imali smo i sami ideje o tržištu kapitala kao izvoru financiranja, no investitori su bitni jer vode i podržavaju tvrtku kroz čitav proces. Treba biti strpljiv u cijelom tom procesu, dakako da je lakše izvršiti transakciju s poslovnom bankom i riješili ste problem - upozorio je predsjednik NO 'The Garden Breweryja', upozorivši i kako je trošak izlaska na tržište kapitala za 'Garden' bio između 400 i 500 tisuća kuna. Alpeza je otkrio i kako je 'okidač' za interes ulagača za 'Garden' bio interes AZ fonda za ulaganje u pivovaru.
Komentirajući primjer spomenute zagrebačke pivovare, čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić je upozorila kako tržište kapitala predstavlja dugoročan izvor kapitala i rasta za kompanije poput 'Gardena'.
- Zadnjih nekoliko godina, svaki kvalitetan projekt koji je došao na Zagrebačku burzu našao je svoje investitore - navela je predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Pozivi mirovinskim fondovima
Komentirajući učestale pozive mirovinskim fondovima da se aktivnije uključe na tržište kapitala, Petar Vlaić upozorio je kako fondovi ne mogu osnivati poduzeća u koja će ulagati ili restrukturirati tvrtke koje nisu na burzi kako bi u njih ulagali. Iznio je uvjerenje kako su mirovinski fondovi značajno pripomogli stabilizaciji domaćeg gospodarstva nakon udara koronakrize te otkrio je kako su se mirovinski fondovi u posljednje vrijeme uključili u osnivanje fondova za investiranje u mala i srednja poduzeća.
- Vlada će uskoro izaći s akcijskim planom zamjene kuna eurom - najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u pozdravnom govoru sudionicima skupa. Napredak Hrvatske u pristupanju eurozoni, kazao je Marić u videoporuci kojom se uključio u konferenciju, već su prepoznali rejting agencije i to je podstrek da nastavimo još odlučnije proces uvođenja eura.
- Moja poruka ovome skupu je da očekujemo i porast interesa investitora jer koronakriza će proći i mi moramo razmišljati kako ćemo ostvariti potrebna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo - kazao je Marić. Kao jedan od doprinosa Vlade razvijanju domaćeg tržišta kapitala u idućoj godini Marić je naveo aktivaciju državne imovine.
Uz Marića, sudionicima skupa obratio se u ime Vlade i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović podsjetivši, među ostalim, na napore Vlade u stabiliziranju hrvatskog gospodarstva nakon udara koronakrize.
- Mjerama pomoći našem gospodarstvu do sada smo pokrili više od 600 tisuća radnika i više od tisuću poslodavaca, dok će planirani iznos potpora do kraja godine premašiti osam milijarda kuna. Takva intervencija do sada je bez presedana – naglasio je Aladrović.
Skup je otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić naglasivši među ostalim kao jedan od motiva za organizaciju konferencije nedostatan interes kompanija za financiranje putem tržišta kapitala.
- Svjetsko i naše gospodarstvo pogodila je najteža kriza u novijoj povijesti, no moramo razmišljati što nakon koronakrize i ova je konferencija doprinos tome razmišljanju - poručio je Ogurlić.
Trendovi nisu sjajni
U svojim izlaganjima na skupu ekonomist Velimir Šonje i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman analizirali su trenutnu situaciju na svjetskom i domaćem tržištu kapitala i iznijeli procjene daljnjih kretanja. - Iako ponuda i likvidnost na financijskim tržištima EU nikada nisu bili veći, trendovi nisu najsjajniji. Financiranje obveza poskupljuje, zaduženost država raste, orijentacija na poslovne banke kao izvore financiranja i dalje je previsoka - naveo je Ante Žigman.
Osvrnuvši se na odgovore EU na koronakrizu, prvi čovjek HANFE ukazao je na proces integracije tržišta kapitala kao doprinos financijskoj stabilnosti Unije i oporavku gospodarstva. Jedan od ciljeva integracije tržišta kapitala, upozorio je, je smanjivanje ovisnosti primatelja kapitala od poslovnih banaka kroz jačanje fondova kapitala.
- Već iduće godine EU će pokušati ojačati dugoročno financiranje, kreditiranje malih i srednjih poduzeća i povećati financijsku pismenost. Tvrtke će se pokušati motivirati na izlazak na burzu i zaobilaženje poslovnih banaka kao izvora kapitala - naveo je Žigman.
Preko 60 posto domaćih izdavatelja vrijednosnica u anketi HANFE, prema riječima njezina čelnika, izjasnilo se da su zainteresirani za uniju tržišta kapitala EU.
U dijelu izlaganja sudionicima skupa 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' o domaćem tržištu kapitala, predsjednik Upravnog vijeća Ante Žigman upozorio je kako se s koronakrizom zaustavio proces razduživanja domaćih tvrtki koji je počeo nakon stabilizacije financijske i gospodarske krize iz 2009.. Upozorio je kako domaći tražitelji kapitala trebaju slijediti trendove potražnje za kapitalom izvan poslovnih banaka.
- Postoje prednosti bankovnog financiranja, ali financiranje na tržištu kapitala na dugi je rok ima puno više benefita, od troškova financiranja do stabilnosti financiranja - naznačio je Žigman.
Privatizacija kao rješenje?
Domaće tržište kapitala je u izazovnom makroekonomskom okruženju, naglasio je Žigman, s otvorenom mogućnošću da nefinancijska poduzeća pogodi ugrožena financijska pozicija. Založio se za jačanje Zagreba kao financijskog središta regije.
- Ovdje nitko od državnih dužnosnika nije spomenuo riječ 'privatizacija' kao izlaz iz postojeće situacije. Očito je riječ o političkoj korektnosti, ali ja nemam problema s tim pa ću kazati kako je privatizacija sistemski potrebna – ustvrdio je Velimir Šonje, dodavši kako bez privatizacije državne imovine kojom država, kaže, dokazano ne zna upravljati, 'nema ničega i ništa nećemo postići'. Potrebno je, nastavio je Šonje, vlasničko restrukturiranje da bi imali druge vrste restrukturiranja koja su nužna da bi se pospješilo i tržište kapitala. Dodao je kako se svi koji spomenu privatizaciju državnog portfelja unaprijed moraju ispričavati da to ne uključuje vode ili druge strateške resurse.
- Naravno da, kada govorimo o privatizaciji, ne govorimo o vodama ili drugim strateškim resursima, no svi znamo gdje ne funkcionira državno vlasništvo - zaključio je Šonje, na čije su se opaske o privatizaciji referirali svi sudionici spomenutoga panela uz poziv moderatora panela Gojka Drljače da izađu s procjenom očekuje li nas neka veća privatizacija u 2021.. Većina panelista, među ostalima, Martina Dalić, Petar Vlaić i Tomislav Ridzak, složila se da će Vlada u očekivanim naporima da pokrije prihodovnu stranu proračuna posegnuti za privatizacijama dijela svog portfelja.
NOVO 12:40 - Završila je panel rasprava, a time i današnje konferencija 'Tržišta kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore'.
Ispod možete pročitati što je sve rečeno na konferenciji.
12:40 - Otvarajući panel današnje konferencije 'Tržišta kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitira', predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke pivovare 'The Garden Breweryja' Tomislav Alpeza iznio je okolnosti pod kojima je ta tvrtka, kao jedan od rijetkih hrvatskih primjera u zadnje vrijeme, izašla na burzu kako bi prikupila potrebni kapital.
- Iako smo i sami imali ideje o tržištu kapitala kao izvoru financiranja, odlučili smo se na taj potez na nagovor jednog od investitora. Ono što svatko tko želi poći ovim putem treba imati na umu jest da sami administrativni troškovi izlaska na burzu koštaju između 400 i 500 tisuća kuna - upozorio je Alpeza na panelu čiji su sudionici i ekonomistica Martina Dalić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Tomislav Ridzak, Mladen Vedriš s Visoke poslovne škole za pravo i financije Effectus i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Petar Vlaić uz moderiranje komentatora Jutarnjeg lista Gojka Drljače.
Alpeza je, kao jednu od prednosti izlaska na burzu, naveo i ulogu strateških ulagača koji tvrtku, naglasio je, vode i podržavaju kroz čitav proces.
- Treba biti strpljiv u cijelom tom procesu, dakako da je lakše izvršiti transakciju s poslovnom bankom i riješili ste problem - upozorio je predsjednik NO 'The Garden Breweryja'.
Komentirajući primjer spomenute zagrebačke pivovare, čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić je upozorila kako tržište kapitala predstavlja dugoročan izvor kapitala i rasta za kompanije poput 'Gardena'.
Osvrnuvši se na globalnu situaciju na tržištu kapitala, bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić ocijenila je da su tržišta kapitala u trenutnoj krizi opravdala svoju ulogu.
- Tržišta kapitala drugi su stup potpore ekonomiji i pokazala su se otpornima na krizu - komentirala je bivša potpredsjednica Vlade. Upozorila je kako nakon Brexita i izdvajanja londonske burze iz donedavnog okruženja, europsko tržište kapitala postaje slabije razvijeno tržište u odnosu na američka i azijska tržišta.
Tomislav Ridzak upozorio je kako su napori HANFE u smjeru jačanja tržišta kapitala zadnjih godina išla u dva smjera. Prvi je, prema njegovim riječima, stvaranje povoljnijeg institucionalnog okvira za izdavatelja, a drugi je jačanje standarda korporativnog upravljanja sudionika na burzi.
- Na žalost, nismo kao država nešto jaki u korporativnom upravljanju, a HANFA tu može dati doprinos, ali ne može sama povećati standard korporativnog upravljanja - napomenuo je Ridzak. Kao jedan od budućih ciljeva HANFE označio je pomoć domaćim kompanijama pri izlasku na integrirano europsko tržište kapitala.
- Za čestitati je što mi ovdje raspravljamo o tržištu kapitala, jer je to pitanje restrukturiranja koje nas čeka sutra - ocijenio je Mladen Vedriš. Referirajući se na dio izlaganja na konferenciji ministra Aladrovića o nužnosti povećanja investiranja u Hrvatskoj, Vedriš je ukazao na činjenicu da 70 posto investicija u nas predstavljaju ulaganja iz EU fondova u infrastrukturu što je, istaknuo je, poražavajuće i govori da nema domaćih investicija.
- Moramo omogućiti, stvoriti okruženje da i mali investitori nađu svoj interes za tržište kapitala - kazao je Vedriš.
Petar Vlaić, iznoseći pogled mirovinskih fondova na domaće tržište kapitala, pošao je od velikog očekivanja javnosti od fondova.
- U jeku koronakrize, kada je na neki način bilo pitanje opstati ili ne, mirovinski fondovi pokazali su da su u stanju iznijeti svoj dio tereta. Kao što su to pokazali i drugi čimbenici, poput HANFE ili HNB-a. Svi smo brzo reagirali i ublažili posljedice korone na tržište obveznica - komentirao je Vlaić.
Martina Dalić ustvrdila je u nastavku panela konferencije 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitora' kako se nakon monetarne ekspanzije bez presedana kojoj smo svjedoci postavlja pitanje da li je na taj način produžen život kompanija koje su ionako insolventne i ne bi ni trebale biti na tržištu.
- Do ukidanja posebnih državnih mjera pomoći gospodarstvu u jednome će trenutku doći i postavit će se pitanje insolventnosti dijela kompanija. No, moramo imati na umu da su država i banke spremne održavati na životu insolventne kompanije zbog sporih i nefunkcionalnih stečajnih procedura - upozorila je bivša potpredsjednica Vlade. Založila se za stvaranje povoljnijeg institucionalnog okvira za fondove koji mogu iznijeti financiranje insolventnih kompanija.
Petar Vlaić izrazio je uvjerenje kako bez privatizacije državnog portfelja nije realno očekivati drugačiju investicijsku politiku mirovinskih fondova.
- Mi ne možemo osnivati poduzeća, ili restrukturirati poduzeća koja nisu na burzi, kako bi ulagali u njih - upozorio je Vlaić.
Član Upravnog vijeća HANFE Tomislav Ridzak, vrativši se na primjer izlaska 'The Garden Breweryja' na tržište kapitala, komentirao je kako se ta tvrtka nalazi u puno lagodnijoj poziciji nego da se odlučila na kreditiranje banaka i suočila sa sadašnjom zabranom rada u ugostiteljstvu.
- Ovo je vrijeme izražene neizvjesnosti za ulagače. S druge strane, teško je za očekivati da će portfelji koji imaju 90 posto imovine u obveznicima generirati u budućnosti prinose za svoje ulagače kao što je bio slučaj ranije i to bi mogao biti poticaj za drugačije politike ulaganja na tržištima kapitala - ocijenio je Ridzak.
Ivana Gažić, nadovezavši se na izostanak privatizacije u Hrvatskoj, komentirala je kako su se rijetke privatizacije događale samo onda kada je 'voda došla do grla', navevši primjer kutinske Petrokemije.
- Zadnjih nekoliko godina, svaki kvalitetan projekt koji je došao na Zagrebačku burzu našao je svoje investitore - navela je predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Komentirajući apel da se kompanijama omogući lakši na izlazak na burzu, čelnica burze ustvrdila kako je dio procedura posljednjih godina izlaska na tržišta kapitala 'sto puta ubrzan' u odnosu na neka ranija vremena.
Mladen Vedriš upozorio je na važnost prostora i tržišta nekretnina za privlačenje kapitala i razvijanja projekata.
- Tu su važna javno-privatna partnerstva, developeri koji imaju potencijala i kvalitete da razviju prostore i stvore dodatnu vrijednost - kazao je Vedriš.
U zaključnom dijelu panela konferencije 'Tržišta kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore', moderator Gojko Drljača otvorio je temu budućeg financiranja hrvatskog gospodarstva iz EU fondova. Tomislav Alpeza izrazio je sumnju u održivost i utemeljenost poslovnih modela privatnih kompanija koji se baziraju na EU financiranju. Nadovezujući se na Alpezin istup, Martina Dalić ocijenila je kako EU fondovi u idućem proračunskom razdoblju predstavljaju veliku priliku za Hrvatsku ali, istaknula je, financiranje EU ne može biti jedina ekonomska politika države.
- Da bi naša ekonomija bila konkurentnija i efikasnija, da bi kod nas ljudi ostajali živjeti i raditi, da bi ovdje dolazili i iz drugih država živjeti i raditi, tu su potrebne mnoge druge politike, od sređivanja situacije u pravosuđu do poticanja investicija. Naši problemi nisu počeli s pandemijom, mi smo u pandemiju unijeli brojne svoje probleme. Mi se u 2021. moramo usredotočiti na reforme koje će spriječiti da nakon saniranja koronakrize još jedna generacija naših ljudi počne odlaziti u druge zemlje - upozorila je bivša potpredsjednica Vlade.
Zaključujući panel moderator Drljača upitao je sudionike da li netko očekuje veću privatizaciju u Hrvatskoj u 2021. ili u bližoj budućnosti. Martina Dalić komentirala je kako odgovor na potonje pitanje ovisi o poreznim prihodima države u godinama nakon 'koronakrize'.
- Stanje u fiskusu ni narednih godina moglo postati takvo da privatizacija bude jedan od izlaza. Protiv toga sam da se privatizacijom rješavaju problemi u fiskusu, ali to je realnost pogotovo kada dodamo kriterije ulaska u eurozonu koje smo preuzeli - komentirala je bivša potpredsjednica Vlade.
Petar Vlaić suglasio se s procjenama da će ulazak u eurozonu ubrzati privatizaciju, dok je Mladen Vedriš upozorio kako se privatizacija ne smije provoditi po diktatu i zbog samog procesa.
- Opinion makeri moraju javnosti poslati poruku da privatizacija donosi veću zaposlenost, veća ulaganja i veći benefit za ekonomiju - apelirao je Vedriš, ocijenivši kako privatizacija u nas ima negativan prizvuk.
Ivana Gažić komentirala je kako u nas postoji impresivan otpor privatizaciji.
- Da li bi Hrvatski telekom danas bio tako uspješna kompanija i nosio se s drugim konkurentima na tržištu da nije privatiziran? Možda smo u prošlosti trebali biti odlučniji u privatizaciji, pa danas ne bi bilo toliko otpora privatizaciji - ocijenila je direktorica Zagrebačke burze.
Tomislav Alpeza ocijenio je da dvojba privatizacija ili ne nije retorička.
- Za mene dvojba treba li država uložiti u brodogradnju 5,5 milijardi kuna ili eura nije retorička. Država nema što tražiti u kompanijama kao što su brodogradilišta ili Croatia Airlines i uplaćivati im milijarde kuna - ustvrdio je Alpeza.
Martina Dalić ilustrirala je strah od privatizacije na primjeru kutinske Petrokemije koja je, podsjetila je, nakon 20 godina pomaganja i subvencioniranja od strane države privatizirana i posluje bolje nego ikad.
- Petrokemija je sjajan primjer da je strah od privatizacije neutemeljen - kazala je Martina Dalić, nakon čijeg je istupa moderator Gojko Drljača zaključio panel.
11:10 - Drugi glavni uvodničar na današnjoj konferenciji 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' ekonomist Velimir Šonje upozorio je kako se svjetska tržišta kapitala trenutno nalaze u okruženju monetarne ekspanzije bez presedana kao odgovora središnjih banaka i država na koronakrizu.
- Ono o čemu već sada treba razmišljati, a neki to već i čine, jest kako će središnje banke koje su se sada izložile monetarnim ekspanzijama, reagirati kada se pojave prve naznake inflacije. To u ovome trenutku ne znamo, a moramo voditi računa o tome da su svjetska tržišta kapitala vrlo osjetljiva na bilo kakve promjene kamatnih stopa od strane najvažnijih središnjih banaka - upozorio je Šonje.
Osvrnuvši se na jedno od ključnih pitanja svjetskog tržišta kapitala je li na pomolu kraj ere obveznica u korist rizičnijeg investiranja ulagača, Šonje je ustvrdio kako nekoliko fundamentalnih čimbenika utječe na daljnju favorizaciju obveznica a jedan od njih je, kazao je, starenje stanovništva i važnost mirovinskih fondova.
Komentirajući istupe svojih prethodnika na današnjoj konferenciji, Šonje je primijetio kako nitko od državnih dužnosnika nije spomenuo riječ 'privatizacija' kao izlaz iz postojeće situacije.
- Očito je riječ o političkoj korektnosti, ali ja nemam problema s tim pa ću kazati kako je privatizacija sistemski potrebna. Bez privatizacije državne imovine kojom država, dokazano, ne zna upravljati, nema ničega, ništa nećemo postići. Potrebno je vlasničko, da bi imali druge vrste restrukturiranja koja su nužna da bi se pospješilo i tržište kapitala - upozorio je Šonje. Dodao je kako se svi koji spomenu privatizaciju državnog portfelja unaprijed moraju ispričavati da to ne uključuje vode ili druge strateške resurse.
- Naravno da, kada govorimo o privatizaciji, ne govorimo o vodama ili drugim strateškim resursima, no svi znamo gdje ne funkcionira državno vlasništvo - zaključio je Šonje.
10:52 - Glavni uvodničar konferencije 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman ukazao je na trendove tržišta kapitala u Europskoj uniji čiji je Hrvatska dio.
- Iako ponuda i likvidnost na financijskim tržištima EU nikada nisu bili veći, trendovi nisu najsjajniji. Financiranje obveza poskupljuje, zaduženost država raste, orijentacija na poslovne banke kao izvore financiranja i dalje je previsoka - naveo je Žigman. Osvrnuvši se na odgovore EU na koronakrizu, prvi čovjek HANFE ukazao je na proces integracije tržišta kapitala kao doprinos financijskoj stabilnosti Unije i oporavku gospodarstva. Jedan od ciljeva integracije tržišta kapitala, upozorio je, je smanjivanje ovisnosti primatelja kapitala od poslovnih banaka kroz jačanje fondova kapitala.
- Već iduće godine EU će pokušati ojačati dugoročno financiranje, kreditiranje malih i srednjih poduzeća i povećati financijsku pismenost. Tvrtke će se pokušati motivirati na izlazak na burzu i zaobilaženje poslovnih banaka kao izvora kapitala - naveo je Žigman.
Preko 60 posto domaćih izdavatelja vrijednosnica u anketi HANFE, prema riječima njezina čelnika, izjasnilo se da su zainteresirani za uniju tržišta kapitala EU.
U dijelu izlaganja sudionicima skupa 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' o domaćem tržištu kapitala, Ante Žigman upozorio je kako se s koronakrizom zaustavio proces razduživanja domaćih tvrtki koji je počeo nakon stabilizacije financijske i gospodarske krize iz 2009. Upozorio je kako domaći tražitelji kapitala trebaju slijediti trendove potražnje za kapitalom izvan poslovnih banaka.
- Postoje prednosti bankovnog financiranja, ali financiranje na tržištu kapitala na dugi rok ima puno više benefita, od troškova financiranja do stabilnosti financiranja - naznačio je Žigman.
Domaće tržište kapitala je u izazovnom makroekonomskom okruženju, naglasio je Žigman, s otvorenom mogućnošću da nefinancijska poduzeća pogodi ugrožena financijska pozicija.
Založio se za jačanje Zagreba kao financijskog središta regije.
10:30 - U uvodnom obraćanju konferencije 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović skrenuo je, među ostalim, pozornost na činjenicu da se koronakriza u Hrvatskoj nadovezuje na neke ranije udare na hrvatsko gospodarstvo što se odrazilo, napomenuo je, i na domaće tržište kapitala.
- Od velike krize 2009. oporavljali smo se sve do 2015..Nije prošlo puno vremena i pogodila nas je nova, koronakriza - napomenuo je Aladrović. Govoreći o politici Vlade u koronakrizi Aladrović je ustvrdio kako Vlada mora donositi mjere koje su fokusirane na aktualne poteškoće u hrvatskom gospodarstvu, ali razmišljati i o dugoročnim efektima svojih odluka.
Videoporukom sudionicama skupa obratio se i predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar koji se, među ostalim, osvrnuo na djelovanje državne administracije u koronakrizi.
- Mislim da je vrijeme da prestanemo pričati o reformama, već da ih počnemo provoditi. Veseli da smo i u ovim teškim vremenima uspjeti preživjeti i da smo si otvorili mogućnost da razmišljamo o kratkoročnom i dugoročnom razvoju - poručio je Pucar. On je upozorio da svjetskoj financijskoj krizi iz 2009. treba nadodati i krizu Agrokora 2017..
- Razlika u odnosu na prethodne krize jest što se prije nasušno tražio kapital za financiranje, danas kapitala ima koliko hoćete i po povoljnim uvjetima. Sada je na svim nama da se odlučimo kroz koje ćemo ostvariti željeni rast i koliko nam u tome može pomoći tržište kapitala - komentirao je Pucar.
10:20 - Vlada će uskoro izaći s akcijskim planom zamjene kune eurom, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u pozdravnom govoru sudionicima skupa 'Tržište kapitala nakon koronakrize - prilika za kompanije i investitore' koji je u organizaciji Jutarnjeg lista počeo u hotelu Esplanade.
- Napredak Hrvatske u pristupanju eurozone već su prepoznali rejting agencije i to je podstrek da nastavimo još odlučnije proces uvođenja eura, a moja poruka ovome skupu je da očekujemo i porast interesa investitora jer koronakriza će proći i mi već - kazao je Marić koji se sudionicima skupa obratio snimljenom video porukom.
Skup je otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić naglasivši među ostalim kao jedan od motiva za organizaciju konferencije nedostatan interes kompanija za financiranje putem tržišta kapitala.
- Svjetsko i naše gospodarstvo pogodila je najteža kriza u novijoj povijesti, no moramo razmišljati što nakon koronakrize i ova je konferencija doprinos tome razmišljanju - poručio je Ogurlić.
10:00 - Počela je konferencija „Tržište kapitala nakon korona krize, prilika za kompanije i investitore“!
Ovdje je i ministar Josip Aladrović, a konferenciju govorom otvara glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Poslije njega će se online putem javiti ministar financija Zdravko Marić.
- Uspjeli smo održati investicijski rejting što pokazuje da Hrvatska uspješno plovi u ovim izazovnim vremenima - rekao je Marić između ostalog i naznačio vrijednost financijske "omotnice" koju će Hrvatska dobiti od EU u sklopu novog EU proračuna i instrumenta Nove generacije.
Ministar rada Aladrović istaknuo je da u sklopu oporavka od krize trebamo vidjeti priliku za jači rast gospodarstva.
