KONTROLNA TOČKA

Gdje je granica nakon koje Nacionalni stožer državu ipak mora vratiti građanima

Oporba podržava zahtjev zastupnice Sandre Benčić da se Sabor uključi u upravljanje krizom
 Goran Mehkek/Cropix
Objavljeno: 30. studeni 2020. 08:00

Ono što je Vlada dosad izbjegavala, čini se, ipak će morati napraviti. Želi li provesti novi paket mjera protiv pandemije morat će u sabornici zatražiti glasanje o članku 17 Ustava i time i službeno proglasiti izvanredno stanje u državi. Da bi im to uspjelo, aktiviranje ustavnog članka mora potvrditi dvotrećinska većina svih zastupnika. Oni će, vjerojatno istovremeno, glasati i za izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koje su članovi povjerenstva trebali dogovoriti tijekom vikenda. Zakon će regulirati i sankcije za kršenje novih pravila.

Hrvatski Ustav je jasan. U članku 16 zapisano je da se "slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje". Zato je Andrej Plenković u petak naložio posebnom povjerenstvu da napravi tekst promjene zakona koja će slijediti ustavni naputak da "svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju". Dokument bi trebao biti spreman za Vladinu sjednicu, najavljenu za danas poslijepodne, a nakon toga po hitnom postupku ide na izglasavanje u Sabor.

Za privremenu promjenu načina upravljanja državom ključan je članak 17 Ustava gdje stoji: "U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike".

Ustav još propisuje da "opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji", a za posljedicu "ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo".

Uvođenje izvanrednog stanja u državi nesporno jest suspenzija demokracije i zato nije teško razumjeti zašto je to potez koji se u pravilu izbjegava. Kad Sabor odobri proceduru upravljanja krizom, koja bi se, zbog hitnosti situacije, trebala odobriti u paketu s aktiviranjem članka 17, Plenković može delegirati upravljanje krizom u tu svrhu sastavljenom stožeru, čije su odluke od tog trenutka obavezujuće za svakoga. Tako se skraćuje proces odlučivanja, smanjuje se broj izravno odgovornih osoba, ali se onima koji odgovornost preuzimaju, ona povećava.

Pitanje je, međutim, može li Plenković u kratkom roku skupiti dvotrećinsku većinu glasova. Neki od zastupnika koji su u petak sudjelovali u raspravi dali su do znanja da već sada misle da Vlada ne bi trebala proces voditi sama, ali niti putem stožera.

Zastupnica lijevo-zelenog bloka okupljenog oko stranke Možemo! Sandra Benčić u Saboru je u petak dobila podršku velikog dijela oporbe za vrlo izravnu poruku: "Problem je u nedostatku političke volje da parlament bude uključen u upravljanje krizom i da se Vlada ograniči u samovolji i arbitrarnosti u načinu na koji se mjere donose i propisuju. Mjere se donose bez obrazloženja i procedure, a najgore je što građani ne mogu predvidjeti što će im sutra biti zabranjeno i što će od sustava funkcionirati".

Teško je ne složiti sa zamjerkom da je Vlada u borbu protiv pandemije krenula bez razrađenog kriznog protokola i s nejasno definiranim ovlastima.

Mi danas ne znamo, a odavno smo trebali znati, kojim brojem zaraženih, hospitaliziranih i umrlih pandemija preskače razinu "obične zaraze" i pretvara se u krizu koja traži da se državom upravlja izravno putem kriznog stožera. Ne znamo ni koja je granica nakon koje, na putu prema povratku u normalu, stožer mora "vratiti državu" na upravljanje izabranim predstavnicima vlasti.

Jednako tako, danas se isprepleću ovlasti epidemiologa, Stožera Civilne zaštite te ministarstava zdravstva i unutarnjih poslova. Izjave pojedinih dužnosnika, ministara i glasnogovornika o načinu suprotstavljanja pandemiji često su neusklađene, ponekad i kontradiktorne, što javnost dovodi u zabunu i znatno umanjuje povjerenje u rad Vlade i Stožera. Neusklađeni su bili i istupi premijera i predsjednika države.

Da bi novi set mjera doveo do rezultata, a to je usporavanje ritma širenja zaraze, a nakon toga i njezino povlačenje i povratak države u uobičajenu rutinu, važno je vratiti izgubljeno povjerenje građana u izabrane lidere i u poštenje i stručnost tima kojem su oni povjerili da nas izvede iz krize izazvane pandemijom.

Na jednak način vrednovat će se i rezultat Vladina gospodarskog tima. Građanima rasprava o decimalnim pomacima postotaka BDP-a danas znači malo ili nimalo. Daleko, više im znači jasan i iskren prikaz stanja u državnoj blagajni i sposobnosti države da pokrije barem dio troška hladnog pogona onima kojima je zbog pandemije rad onemogućen. Jedino s tim znanjem oni će moći planirati ne samo vlastite poslovne poteze, nego i budućnost, svoju i svojih obitelji. Bez toga, ostat će nepovjerenje. S nepovjerenjem nema zajedništva, a bez zajedništva nijedan paket mjera ne može uspjeti. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2020 17:34