ŠTO SE DESILO?

Gdje je nestao ringtone na mobitelima? Nekad je to bio veliki biznis, a danas ga nema ni u tragovima

Većini ljudi mobiteli danas zvone tvorničkim zvukom. Ne tako davno industrija ringtonova bila je veliki biznis. Što se dogodilo?
 Chris Delmas/AFP

Ring ding ding daa baa baa aramba baa bom baa barooumba!

Tako se, otprilike, na iritantnoj frekvenciji s malih ekrana tamo negdje 2000-ih glasala blesava žaba koju su diljem svijeta zvali Crazy Frog. To je stvorenje u TV reklamama pozivalo da si u zamjenu za nešto više od pet kuna osigurate da njeno vrištanje bude melodija zvona vašeg mobitela. Na globalnoj razini tim je putem zaradila oko 400 milijuna dolara, a njezin zvuk je s glazbenih top lista rušio čak i tada megapopularni Coldplay.

Industrija melodije zvona nekada je u svijetu vrijedila milijardu dolara, a danas je ringtone relikvija prošlosti.

Naizgled banalna stvar - način na koji zvoni nečiji telefon - predmet je istraživanja brojnih teoretičara kulture. Ringtone je promijenio naš zvučni okoliš, u njega inkorporirao tehnologiju, zbog čega ga neki stručnjaci nazivaju "zvukom transformacije prema trećoj industrijskoj revoluciji" te "zvukom suvremenog kapitalizma".

O tome razgovaramo s dr. sc. Zlatanom Krajinom, izvanrednim profesorom na Fakultetu političkih znanosti i nositeljem kolegija Media and the City. - Mobitel je za mnoge sociologe amblem mobilnog i individualističkog životnog stila 21. stoljeća, oznaka modernosti i urbanosti, makar i samo željene (kako kažu na početku filma "Vjerujem u anđele": "Na našem otoku svi imaju mobitele, još samo kad bi bilo signala da ih mogu koristiti!") - kaže Krajina.

Hrvanje s mobitelima

Ringtone je, nastavlja, bio jedan od načina na koje smo kroz tehnologiju izražavali svoje preferencije u pogledu ukusa i identiteta. - Dobili smo pravo na odabir futrole za svoj mobitel, slike zaslona, fontova... Raznoliki načini na koje ljudi koriste tehnologiju (stavljaju tabletiće na televizore, naljepnice na mobitele) nisu trivijalni dodaci priči o tome čemu tehnologija služi (omogućuje komunikaciju na daljinu), nego su upravo glavni način na koji tehnologiju "pripitomljavamo" i "udomaćujemo", tj. prenamjenjujemo, iz artikla s police trgovine pretvaramo je u nešto čime izražavamo sebe - priča.

No ringtone je i više od toga. - On je bio i ostaje način iskazivanja temeljne društvene promjene koju su potaknuli mobiteli. Oni kompliciraju prisutnost, temeljne odrednice komunikacije, kao i definicije javnog i privatnog. Upravo zvonjava mobitela u javni prostor unosi privatni prostor i najavljuje da će netko, primjerice, u javnom prijevozu prisiliti druge da nehotice svjedoče polovici njihova privatnog razgovora - tumači.

Postmodernistički urbani prostori, često vrlo shizofreni, su uz pojavu zvonjave mobitela dobili još jednu dodatnu dimenziju, soničnu. - Ringtone je dugo bio i podsjetnik na to koliko su urbani prostori postali čudnovati nadrealni pejzaži: golemi proizvodi i lica gledaju nas s billboarda s krovova i fasada, uz bok zvukovima ptičica ili filmskih muzičkih tema što dopiru iz torbi, ruksaka i džepova ljudi koji nam se nađu u blizini - govori Krajina, pa nastavlja:

- S mobitelima se hrvamo od početka, nastojeći pomiriti dvojak zahtjev da budemo ovdje gdje jesmo fizički i negdje drugdje u virtualnom prostoru u koji nas odvlače pozivi i notifikacije s mreža. Karakteristika današnjeg života je da nismo nigdje do kraja, pa smo na pola tu i tamo, poluprisutni, poluangažirani, polusvjesni. Ringtone je bio najopipljiviji znak tog miješanja privatnog i javnog te fizičkog i mrežnog svijeta te je, kao i mobitel, iz faze fascinacije prešao u fazu uklopljenosti, udomaćenosti i nevidljivosti, tj. nečujnosti - kaže.

Doista, u jednom su se trenutku melodije zvona ugasile. Zvuk zvona se stišavao obrnuto proporcionalno s rastom količine poziva i poruka koje dobivamo. Fascinantno je zamisliti kako bi, primjerice, izgledala jedna obična vožnja javnim prijevozom da su svima u busu ili tramvaju uključeni tonovi zvona. - Naprosto smo u višegodišnjem pregovaranju normi ponašanja stali na nepisanom konsenzusu kako je mnogo vidljivih i glasnih načina korištenja u fizičkom prostoru profano i zastarjelo - govori Krajina.

Gašenje zvonjave mobitela ipak ne mijenja neke stvari. - I dalje ostaje činjenica da smo na mobitelima sve više, zvrndali oni ovako, onako ili nikako. Postaje normalno pratiti film ili pričati s prijateljem na kavi podijeljenom pažnjom (nekada je bilo nezamislivo prekinuti ćakulu na kavi uz uzvik "Oprosti, samo da nešto provjerim... u novinama!").

Štoviše, neprimjetno nam se putem pametnih telefona radno vrijeme pretače u nedjelatno vrijeme. Tehnologija nam omogućuje dostupnost i baš kao što su početkom 20. stoljeća u tvornicama težili organizaciji u kojoj se minimizira sav neproduktivan rad ("taylorizam"), tako mobiteli u 21. stoljeću služe istom cilju, da stalno budemo online, up-to-date, aktivni, prisutni i - produktivni! - kaže Krajina.

Što slušaš?

Ringtone je, osim što je promijenio zvučnu sliku gradova, u nekim segmentima rekalibrirao i glazbenu industriju. Arctic Monkeysi u pjesmi "A Certain Romance" iz 2006. oplakuju svijet u kojem je nestalo romantike, pa među ostalim, cinično komentiraju da se muzika danas radi samo da bi se od nje stvorili ringtoneovi.

Doista, brojni su glazbenici u fazi produkcije prilagođavali svoje pjesme formatu ringtonea, namjerno ih činili pogodnijima za zvonjavu mobitela. Neki su dolazili i do dijamantnih naklada u kategoriji "zvono mobitela", zbog čega je bilo čak i došlo do toga da Billboard objavljuje top liste najprodavanijih melodija zvona - činili su to cijelo desetljeće, s početkom 2004. godine.

Novinar i suosnivač portala Ravno do dna Marko Podrug ipak smatra da ringtone nije krucijalno utjecao na glazbenu industriju na početku novog stoljeća. - Ali je to u jednom trenutku bio jedan od profitabilnijih rukavaca biznisa. Također, na neki je način nagovijestio smjer kojim će se cijela priča kretati. To su, naime, bili pionirski dani digitalne prodaje glazbe, početak puta tijekom kojega je fizički format albuma izgubio primat, a i sam koncept albuma kao cjeline postao je previše apstraktan pojam generacijama koje su odrastale uz ovostoljetni napredak džepne tehnologije - kazuje Podrug, pa nastavlja:

- Digitalni downloading, streaming servisi i sve moguće platforme koje muziku nude besplatno ili za novac, trenutne su stanice na stazi koje je utabala pojava ringtonea. Dakle, dugoročno gledano, krucijalne promjene su ipak nadošle - objašnjava.

On je, kaže, u vrhuncu popularnosti ringtonea već bio u dobi od oko 30 godina, pa ih nije kupovao ili razmjenjivao. - Ciljana skupina su bili maloljetnici, na koje je glazbena industrije dobrim dijelom oduvijek fokusirana - kaže Podrug, kojem je mobitel jedno vrijeme ipak svirao "Sabotage" od Beastie Boysa, no melodije zvona su tada već bile stvar prošlosti.

Ringtone je na neki način označio i prebacivanje glazbenog ukusa iz privatne u javnu sferu. Kako, pak, danas iskazujemo taj dio identiteta kroz tehnologiju? - Čini mi se da je danas malo toga ostalo u privatnoj sferi, pa zašto bi i glazbene preferencije. Ali da, zvono mobitela u velikoj je mjeri zamijenilo ono pitanje koje dosad nije zaobišlo nijednu generaciju i u formativnim godinama je jedno od bitnijih, dakle: "Što slušaš?" Mada mi se čini da to "što slušaš" više i nema nekog smisla, više nitko ne sluša ništa konkretno i svi slušaju sve. Tako da ni po zvonu na mobitelu više nije lako nekog na prvu glazbeno procijeniti, postali smo "neprocjenjivi", kao što je i glazba postala žanrovski neodrediva - priča Podrug.

Govori i koji su, po njemu, i neki drugi razlozi koji su krivi za smrt melodije zvona. - Ubili su je brzi internet i povećana memorija mobitela. I ringtone-klinci su već odrasli, a neki novi klinci su našli nove zanimacije, prvo "vatrice" na Snapchatu, a sad i videa na Tik Toku. Industrija se uvijek snađe - zaključuje.

Ima se na ovu temu, dakako, o čemu pričati i sa ZAMP-om. Ova agencija za zaštitu autorskih prava je na svojem webu prvi puta pisala o melodijama zvona u kontekstu autorskih prava još 2002. godine. Upozoravali su da neki prodavači ringtonea čine to ilegalno, no s vremenom je došlo do regulacije tog tržišta i potpisivanja brojnih ugovora s teleoperaterima i drugim tvrtkama koje su trgovale zvukovima.

ZAMP je već te 2002. obračunao prve autorske honorare za reprodukciju pjesama u svrhu zvonjave mobitela. Prijavljeno je 621408 preuzimanja melodija, a za autorska je prava isplaćeno 372845 kuna.

- Autorska naknada se naplaćivala ovisno o vrsti preuzete melodije, a postojalo je pet kategorija koje su teleoperateri nudili korisnicima svojih usluga: RBT (ring back tone), Real melody, FTMD (full track music download), polifona melodija te download - tumači Milan Majerović Stilinović iz ZAMP-a.

Najviše je preuzimanja melodija za mobitele prijavljeno u 2004. godini, nešto više od njih milijun i 200 tisuća, pa su i honorari bili rekordni: sveukupno je prikupljeno nešto više od milijun kuna.

Negdje u tome periodu je ZAMP u svojim godišnjim izvješćima o poslovanju počeo objavljivati deset najpopularnijih melodija za mobitele. Prva je, dakako, bila Severina sa svojom štiklom, koja se te godine natjecala na Eurosongu.

"Skidanje" melodija zvona bilo je u uzletu pet godina, nakon čega popularnost počinje opadati. 2007. godine je prikupljena autorska naknada za ovaj format iznosila 739 tisuća kuna, nakon čega iznos svake godine pada za oko sto tisuća kuna.

- 2013. ZAMP prestaje objavljivati popis najpopularnijih melodija jer je taj vid korištenja glazbe značajno izgubio svoj utjecaj: za njega je prikupljeno 80 tisuća kuna autorskih naknada. Idućih pet godina, od 2013. do 2018. godine, popularnost ringtoneova još drastičnije pada. Iznos naknade za sve operatere kroz 2018. godinu pao je na 300 kuna mjesečno tj. svega nekoliko tisuća kuna godišnje. Tim slijedom, HDS ZAMP od kraja 2018. više ne prikuplja više autorske honorare za ringtoneove - kaže Majerović Stilinović.

Hakerske vještine

Streaming, mobiteli s velikim memorijama i općeniti napredak tehnologije su dotukli zvuk melodije zvona. No, sve i da postoje eventualni nostalgičari koji bi htjeli da svi oko njih u momentu dok im zvoni mobitel znaju koja im je najdraža pjesma, u nekim je slučajevima postavljanje ringtonea - onemogućeno.

Tako, primjerice, korisnici iPhonea moraju imati zavidne hakerske vještine žele li da njihov mobitel ne zvoni generički; iz Applea su prilikom prelaska na iTunes značajno zakomplicirali taj proces postavljanja ringtonea. - Na iPhoneu, istina, ovo nije najbolje napravljeno i zato gotovo svi koji imaju iPhone imaju onaj isti Apple ringtone. Kao da se u Appleu nitko nije htio potruditi oko toga da ima ton zvona jer imaju pametnijeg posla - kaže Ivan Šimić s Netokracije, vodećeg regionalnog tehnološkog portala.

Doista, većini ljudi mobiteli danas zvone tvorničkim zvukom, po kojem se točno može prepoznati tko je vlasnik Samsunga, tko Huaweija, tko iPhonea... - Da, proizvođači se tako brendiraju. Odmah znaš tko ima Samsung, a tko Apple kada ga čuješ, i često vidim da se nekoliko ljudi hvata za mobitel ako u blizini zazvoni ona Apple melodija. Ušli su nam u uho kao onaj Nokia tune. Ali da proizvođači ulažu napore u zvukove - ne. Očito je to iz odabira drugih tonova koje imate; svi su očajni osim možda tog jednog koji bude na mobitelu kad ga kupite - govori Šimić.

Danas se, objašnjava, sve više oslanjamo na vizualne podražaje te vibraciju. - Realno, uvijek nam je telefon tu negdje, a ako zvoni u drugoj sobi dosta ljudi ionako ima pametan sat koji će vibrirati, nema razloga da proizvodi zvukove. Također, dosta obavijesti koje dobivamo nisu pozivi; češće se zovemo na FaceTime, WhatsApp, Messenger i druge aplikacije, a kako smo stalno na telefonu mislim da je jako teško ne primijetiti obavijest - zaključuje Šimić.

Gašenje muzike za zvono je, čini se, označilo eru u kojoj je smartphone postao dio ljudskog tijela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2022 23:12