Finski think-tank Vaasaett, specijaliziran na polju energetike, usporedio je cijene energenata za kućanstva u 23 europska glavna grada, uključujući i Zagreb.
Kada je riječ o električnoj energiji, najjeftiniji je Helsinki, čiji građani kilovatsat struje plaćaju 11.43 eurocenta, dok najskuplju struju plaćaju kućanstva u Berlinu, gdje kilovatsat košta 28.49 eurocenta.
Europski prosjek, izveden iz podataka 23 glavna grada, iznosi 20.34 eurocenta.
Zagreb je vrlo blizu tog prosjeka i cijena kilovatsata, prema podacima Vaasaetta, iznosi 19.77 eurocenta. U Ljubljani se kilovatsat naplaćuje 19.88, a u Beogradu 13.7 eurocenta.
Cijene plina
Kada je riječ o plinu, europski prosjek iznosi 7.91 eurocent po kilovatsatu, mjernoj jedinici koja se pri obračunu potrošnje plina odnedavno koristi i u Hrvatskoj.
Daleko najskuplja metropola je Stockholm, gdje kilovatsat košta 15.29 eurocenta, dok je najjeftiniji Luksemburg (5.23 eurocenta).
Zagreb je ponovno negdje oko prosjeka - kilovatsat je u studenome koštao 8.34 eurocenta. Ljubljančani plaćaju 8.41, a Beograđani 9.91 eurocent.
Kašnjenje s plaćanjem režija
Podatke finskog think-tanka prenio je BBC , koji je objavio i statistiku Eurostata o kašnjenjima s plaćanjem režija po državama članicama Europske unije.
Hrvatska u tom slučaju nije u europskom prosjeku, već se nalazi pri samom vrhu. Najviše građana režije sa zakašnjenjem plaća u Grčkoj (32 posto), a odmah iza nje slijede Bugarska i Hrvatska (28 posto).
Prosječno na razini EU s plaćanjem režija kasni deset posto građana.