Gdje u Europi ljudi najduže žive? Prema podacima koje je objavio Eurostat, najduži životni vijek mogu očekivati muškarci iz švicarskog Ticina - očekuje se da će prosječno živjeti čak 83,4 godine - i žene u španjolskom Madridu: njihov očekivani životni vijek iznosi čak 88,2 godine.
Hrvatska se nalazi u donjoj trećini promatranih zemalja EU i Europskog gospodarskog područja kad je riječ o očekivanom životnom vijeku. Hrvatski građani mogu očekivati da će prosječno živjeti čak 10-tak godina kraće nego stanovnici regija s najdužim očekivanim trajanjem života, koje se mahom nalaze u Švicarskoj, Španjolskoj i sjevernoj Europi. Na drugom kraju ljestvice, među regijama s najnižim očekivanim životnim vijekom, uvjerljivo dominiraju pokrajine iz Bugarske, u kojima očekivani životni vijek za muškarce ne prelazi 68, a za žene 75 godina.
Razlike unutar Hrvatske
Prema projekcijama za naredna desetljeća, koje je Eurostat također objavio, stanovnici najdugovječnije hrvatske regije - one Jadranske - ni do 2050. godine neće dostići očekivani životni vijek koji su stanovnici Madrida mogli očekivati 2021. godine. Te 2050. svi stanovnici hrvatskog priobalja (muškarci i žene zajedno) mogu očekivati prosječni životni vijek od 84,9 godina, dok je očekivana dob za stanovnike Madrida još prije dvije godine iznosila 85,4 godine.
Koliko god teritorijalno bila mala, i unutar same Hrvatske postoje značajne razlike. Najduži životni vijek tako mogu očekivati muškarci iz Grada Zagreba - 74,8 godina, i žene iz Jadranske Hrvatske, za koje se procjenjuje da će prosječno živjeti 81,2 godine.
Hrvatska je podijeljena u četiri regije - Grad Zagreb, Jadransku Hrvatsku, Panonsku Hrvatsku i Sjevernu Hrvatsku. Najkraći životni vijek predviđa se stanovnicima Panonske Hrvatske, koja ugrubo obuhvaća Slavoniju i Baniju: očekivani životni vijek za muškarce u toj regiji je 72,1 godina, odnosno čak 2,7 godina kraći nego za muškarce u Zagrebu, a za žene 78,4 godine, što je gotovo tri godine manje nego u Jadranskoj Hrvatskoj.
Očekivani životni vijek smatra se jednim od ključnih kriterija ocjene uspješnosti pojedinog zdravstvenog sustava, a predstavlja pokazatelj koji se, po dogovorenoj formuli, izračunava svake godine za djecu rođenu te godine i prognozira koliko bi im moglo biti prosječno trajanje života u postojećim uvjetima.
Uzlazna putanja
Očekivani životni vijek u uobičajenim uvjetima svake godine raste. No, zbog epidemije korone i velikog broja tzv. viška smrtnih slučajeva, u svim europskim državama očekivani je životni vijek pao s 2019. na 2020. godinu, a u dijelu zemalja, među kojima je i Hrvatska, nastavio je padati i u 2021. godini. Hrvatska se nalazi među državama kojima je očekivani životni vijek u odnosu na 2019. pao dvije ili više godina. U toj se grupi nalazi sedam postsocijalističkih država.
Jedine države koje su u 2021. uspjele izjednačiti očekivani životni vijek svojih stanovnika s onim iz 2019. su Island i Danska, dok Švedskoj i Švicarskoj za to nedostaje nešto više od jednog mjeseca.
Jedina od promatranih država u kojoj je očekivano trajanje života ukupnog stanovništva u 2021. naraslo u odnosu na 2019. je Norveška (s 83 na 83,3 godine).