Tržište rada u EU postupno se oporavlja od krize, ali države članice moraju jače podržati otvaranje novih radnih mjesta. Upozorenje je to Europske komisije iz njezina najnovijeg tromjesečnog pregleda o zaposlenosti i socijalnoj situaciji.
Zaključak se ne bavi konkretnim potezima koje bi trebala učiniti pojedina članica, već se poziva na preporuke koje je Komisija ranije dala državama. Ministar rada Mirando Mrsić ističe da Hrvatska provodi preporuke koje joj je dao Bruxelles, a da jedino otvoreno pitanje ostaje problem umirovljenja, o čemu će se dalje razgovarati.
Dugotrajno nezaposleni
- Puno smo napravili na provedbi mjera. Novi ZOR je u Saboru, aktivne mjere politike zapošljavanja se već dugo provode i čak smo ih i proširili, a naš program Jamstva za mlade je dobro prihvaćen - ističe Mrsić, najavivši za 10. srpnja sastanak u Bruxellesu s Laszlom Andorom povjerenikom za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. U Europskoj komisiji upozoravaju kako je stanje na tržištu rada u Uniji i dalje, unatoč nekim pomacima, teško. Koristi od oporavka ne ostavruju svi jednako. Stanje je posebno teško kod dugotrajno nezaposlenih i mladih, kao i kod žena.
- Mnogi se i dalje suočavaju s ozbiljnim poteškoćama pri pronalaženju posla, a posebno oni koji su dugo vremena bez posla. Prioritet je omogućiti svim mladim osobama stvarnu priliku na tržištu rada, što se ostvaruje provedbom programa Jamstvo za mlade. Treba učiniti više i za osobe koje su dugo bez posla - istaknuo je Andor.
Nepuno radno vrijeme
Ti se zaključci, naravno, odnose i na Hrvatsku koja prema podacima Eurostata spada u sam vrh crne europske statistike kada je u pitanju tržište rada. Stopa nezaposlenosti u nas je u travnju, nakon što je već krenulo sezonsko zapošljavanje, iznosila je 16,8 posto. Višu stopu nezpaoslenosti imaju jedino Grčka i Španjolska. Imamo i veliku nezaposlenost mladih, kao i velik broj dugotrajno nezaposlenih.
U Komisiji su uočili još neke trendove na tržištu rada u Uniji. Jedan od njih je rast zapošljavanja na određeno ili na nepuno radno vrijeme, koji sve više zamjenjuju stalno zaposlenje. Upravo je zapošljavanje na određeno ili na nepuno radno vrijeme, posebno u sektoru usluga, i glavni okidač oporavka europskoga tržišta rada, zaključuje se u pregledu.
Tehnološki napredak
- I u budućnosti će se sve više ljudi zapošljavati na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme. To je posljedica tehnološkog napretka, Internet je jako promijenio i tržište rada i donio fleksibilizaciju, htjeli mi to ili ne. Više nema zaposlenja za cijeli život. Ni sami radnici više ne žele cijeli radni vijek provesti kod istog poslodavca - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist.
Proučavajući stanje na tržištu rada, u Europskoj su komisiji došli do još nekoliko zaključaka. Jedan od njih je da je razina zaposlenosti u Uniji danas niža nego prije krize: dok je sredinom 2008. u EU bilo zaposleno 230 milijuna ljudi, danas ih je šest milijuna manje.
Sele mladi i obrazovani
Nadalje, stope nezaposlenosti u Uniji, unatoč nekim pomacima, i dalje se kreću oko povijesno najviših razina. Tako je stopa u travnju, prema podacima euro-statistike, iznosila 10,4 posto, dok je povijesni maksimum bio u prvoj polovici prošle godine, kada je nezaposlenost dosegla 10,9 posto. Kriza je povećala i mobilnost radnika. Poljaci i Rumunji sele manje nego prije, ali glavnina migranata i dalje dolazi iz zemalja srednje i istočne Europe.
Vratio se i trend odlazaka radnika iz južnih članica Unije, koje je kriza teže pogodila. Migranti na rad najviše odlaze u Njemačku, Veliku Britaniju, Austriju, Belgiju i skandinavske članice. Najviše sele mladi i visokoobrazovani.