ZAGREB - Izbori su nedvosmisleno još jednom otkrili i potvrdili nakaznost hrvatskoga izbornog sustava - piše Ivan Miklenić, glavni urednik 'Glasa Koncila' u najnovijem izdanju . U komentaru 'Izborna razotkrivanja' Miklenić dodaje i kako su birači na ovim izborima vrlo snažno i rječito potvrdili da je 'povjerenje hrvatskih građana u političare iznimno nisko'.
- Osim što su na vlast doveli koaliciju četiriju stranaka lijevoga centra, ovi su izbori donijeli i više iznimno važnih poruka za sadašnju i buduću hrvatsku političku scenu - poručuje Miklenić.
Međutim, u komentaru navodi kako se na izbore, prema podacima Državnoga izbornog povjerenstva, nije odazvalo čak 1.462.303 građana.
- Među onima koji se uopće nisu odazvali sigurno su znatan dio oni koji smatraju da nisu imali kome dati svoj glas - piše Miklenić te dodaje kako je od građana koji su izašli na izbore čak 40.933 nikome nije dalo svoj glas jer su ubacili u kutije listiće koji ne vrijede, a među njima sigurno je većina onih koji su tako željeli poručiti što misle o svim strankama i kandidatima na tim izborima.
Navedeni podaci, prema Mikleniću, opovrgavaju brojne provedene ankete koje ni u kojem slučaju nisu predvidjele niti pokazale toliku apstinenciju građana, ali isto tako predstavljaju vapaj građana da se u Hrvatskoj pojave novi, moralni, kompetentni i svih repova lišeni političari.
- Izborni je sustav postavio još SKH - Stranka demokratskih promjena za prve višestranačke izbore, a koji nevjerojatno pogoduje pobjedniku - piše Mikelnić te pojašnjava kako je Kukuriku koalicija dobila tek 41,08 posto glasova birača koji su izašli na izbore, a izborni sustav takav rezultat nagrađuje s čak 80 od 140 zastupničkih mjesta u Saboru ili 57,14 posto mandata .
Miklenić smatra kako to nije dobro da politička opcija, koja je dobila tek nešto više od četvrtine glasova svih građana s pravom glasa, u Saboru ima stabilnu apsolutnu većinu.
- Kao što se očekivalo, izbori su rezultirali promjenom obnašatelja formalne vlasti u Hrvatskoj te će sasvim sigurno sa sobom donijeti značajne kadrovske promjene - i u tome je vjerojatno najveća promjena koju donose izbori - komentira Miklenić te dodaje kako su izbori očitali posebno snažnu lekciju svima koji nisu uspjeli prijeći izborni prag, što upozorava na manjkavost izbornoga zakonodavstva koje sve dosad nije posloženo da bi stvarno bilo u službi općeg dobra, a ne pojedinih interesnih skupina.
- Postojeće izborno zakonodavstvo omogućuje da se u Hrvatskoj za svake izbore razmahuje privid demokracije, a stvarno premalo pridonosi za njezin razvitak. Mogućnost da se gotovo svatko tko može skupiti po 14 kandidata za svaku izbornu jedinicu može kandidirati na parlamentarnim izborima doista je u funkciji njegovanja privida demokracije, a ne zajedničkoga dobra hrvatskoga društva - zaključuje Miklenić.