Školsko zvono oglasilo se u 9.35 sati. Bio je to znak da iz učionica krene pravi mali stampedo dječjih nogu koja su žurila prema blagovaonici, gdje ih je čekala jutarnja školska užina. A na meniju vjerojatno najljepši mogući užitak za dječja usta - pileća šnicla s pomfritom i prilogom po izboru te cedevita.
- Prekrasna je to slika, ali vjerujte mi, iza brojnih tih radosnih lica kriju se teške životne obiteljske sudbine - kaže nam Janoš Boni, ravnatelj OŠ Darda. Riječ je o školi koja u Osječko-baranjskoj županiji ima pojedinačno najviše učenika koji se besplatno hrane putem Europskog socijalnog fonda - njih čak 142. To su učenici koji dolaze iz obitelji primatelja socijalne pomoći, djeca samohranih roditelja, kao i oni iz obitelji s troje ili više djece.
Bez gladne djece
- To je gotovo polovica ukupnog broja učenika koji se hrane u školi. Od 440 učenika hrani ih se oko 330, a taj broj varira od mjeseca do mjeseca. Dakle, 200-tinjak ih je kojima roditelji plaćaju užinu, a ostalih 100-tinjak ili ne žele ili ne mogu. Imamo dosta obitelji koje ne zadovoljavaju kriterije da im se djeca hrane preko EFS-a, a sami nemaju novca da im plate užinu. Evo, prije mjesec dana mi je došao jedan otac koji je ostao bez posla, a pravo na socijalnu pomoć nema. Ima dvoje djece u školi i onda mi tražimo neke donacije, jer ne želimo da i jedno dijete bude gladno. Na mene se nekada znaju ljutiti neki iznad moje funkcije, što naručujem više kifli nego što je djece za užinu na papiru, ali ne mogu dopustiti da budu gladni - priča ravnatelj, dok gledamo na djecu koja s velikom slašću uživaju u pripremljenom obroku. Osmijesi im ne silaze s lica, čak ni kada završe s jelom. Tada spremno uzimaju pribor, slažu ga na pladnjeve i odnose prema pultu gdje ih čeka kuharica Milica Bogdanović, koja nam i sama kaže da joj djeca često dođu po repete ili ostatke od užine.
Donacija iz kampanje
- Često su gladni, pa tko bi ih odbio - kaže žena sa 33-godišnjim radnim iskustvom na ovome radnom mjestu. U OŠ Darda je i 98 učenika romske nacionalnosti. No razlike između njih i ostale djece nema. Oni sjede zajedno, užinaju zajedno, nose pladnjeve zajedno, pomažu jedni drugima... Predivna slika.
Povod za naš odlazak u OŠ Darda upravo je školska prehrana koja će od 1. siječnja 2018. godine biti besplatno dostupna svim učenicima osnovnih škola Osječko-baranjske županije, što je prvi takav primjer u Hrvatskoj.
"Besplatan školski topli obrok s naših polja" mogao bi se nazvati projekt Županije koji je osmislio i u djelo odlučio provesti novi župan Ivan Anušić (HDZ). Obećao je to u predizbornoj kampanji i realizacija počinje u novoj godini, a na to su ga potaknule scene iz predsjedničke predizborne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović kada su tijekom posjeta OŠ u Belom Manastiru doznali da djeca kojima roditelji ne mogu plaćati užinu mole za ostatke hrane.
- Za djecu je to bilo strašno ponižavajuće. Tada je iz kampanje za tu svrhu donirano 50.000 kuna, ali je jasno da to nije moglo trajno riješiti problem. Srećom, on je u Belom Manastiru u međuvremenu riješen, ali puno je škola i slučajeva gdje to nije tako, a mi u hranom bogatoj županiji ne smijemo dopustiti da jedno jedino dijete bude gladno. Zato smo krenuli u ovaj projekt i dobili podršku Županijske skupštine, ali i praktički svih gradova i općina koji će sufinancirati projekt iznosima od 10 do 50 posto, ovisno o mogućnostima - kaže Anušić, kojega pitamo strahuje li od prozivanja da je to populizam.
- Neki će to tako shvatiti, ali to je njihov problem. Ja smatram da nije. Štoviše, mislim da bi ovaj projekt mogao i trebao zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj, jer donosi nekoliko benefita. Prvi je, naravno, da se time olakšava budžet roditeljima, no ovo je višesložan projekt koji uključuje i OPG-e i proizvođače hrane.
U sljedećoj godini to će biti pilot-projekt, ali do 2020. godine plan je da svaka škola u našoj županiji ima svoju vlastitu opremljenu kuhinju sa zaposlenim kuharima, koji će tamo pripremati jela od hrane proizvedene na našim poljima i u našoj prehrambenoj industriji. Trebat će nam tu, naravno, i pomoć Ministarstava da opremimo kuhinje i zaposlimo kuhare, što smo spremni i sufinancirati, ali i suradnja proizvođača u koju ne sumnjam, jer oni vape za jednim tako sigurnim tržištem za plasman robe, čime dodatno potičemo i jačamo gospodarstvo. Time ćemo dobiti i da sva naša djeca jedu zdravu, domaću hranu u školama.
Gradit će i hladnjaču
Zato idemo i u projekt ULO hladnjače kako bi se hrana imala gdje čuvati i skladištiti što zbog potreba školske užine, što zbog pomoći seljacima da robu prodaju onda kada joj je cijena najviša. Vjerojatno će u realizaciji biti problema, ali mislim da nijedan neće biti nerješiv, a benefiti za sve bit će neprocjenjivi - uvjeren je Anušić.
Raduje se tome i ravnatelj Boni, jer će time skinuti velik teret sa svojih leđa i zahvalan je Županiji i Općini što će se to realizirati.
Uvjeren da će se od nove godine sva djeca u OŠ Darda hraniti. Jelovnik im je uglavnom baziran na mliječnoj kuhinji i hranu zasad naručuju od vanjskih dobavljača, ali imaju kuhinju u kojoj bi mogli spremati obroke za većinu učenika. Za dodatno bi se morali još opremiti i kadrovski ojačati, a ne treba isticati koliko bi to pomoglo i ostanku ljudi.
Samo u ovoj školi unazad sedam godina broj učenika smanjio se za 240, jer cijele obitelji napuštaju svoje domove. Projekt je vrijedan oko 17 milijuna kuna, od čega Županija sudjeluje sa 12 milijuna, a rađen je na bazi cijene dnevnog obroka od 5 kuna, koliko se inače plaća. Obuhvatit će 70 škola i 18.000 učenika.