Kao prvi korak prema definiranju jedinstvenog pravopisa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavit će početkom iduće školske godine Osnovni pravopisni rječnik.
Korištenje tog rječnika bit će obvezno za sve učenike i nastavnike, a u njemu će se ravnopravno tretirati obje varijante razrađene u postojećim pravopisima. Drugim riječima, učenici i nastavnici i dalje će slobodno moći koristiti i ne ću i neću i strelica i strjelica, s tom razlikom što će Ministarstvo sada egzaktno pratiti koja se od spomenutih inačica učestalije koristi, ne samo u školama nego i u javnoj uporabi.
Pet pravopisa
Temeljem tih pokazatelja, najkasnije krajem 2014. definirat će se jedinstveni pravopis.
Takvo rješenje aktualne pravopisne zavrzlame ministru obrazovanja Željku Jovanoviću predložio je Slavko Goldstein, posebni savjetnik premijera Milanovića za kulturu.
Trenutačno se u školama i na fakultetima koristi pet pravopisa, od kojih jedino Pravopis iz 1994. godine Babića, Finke i Moguša ima službeno odobrenje Ministarstva, a potpisala ga je tadašnja ministrica Vesna Girardi Jurkić. Dodatnu zbrku unosi činjenica da svaki nakladnik lektorira udžbenike u skladu s pravopisom koji mu najviše odgovara.
Školska knjiga, primjerice, koristi se isključivo rješenjima iz Hrvatskog školskog pravopisa autora Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša koji je 2005. dobio preporuku tadašnjeg ministra Dragana Primorca. Školska knjiga izdala je naknadno još jedno izdanje Hrvatskoga školskog pravopisa. Rješenja u njemu potpuno su usklađena s preporukama Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, premda odluke koje je donijelo to vijeće nikada nisu postale standard.
Javni natječaj
Ministar Jovanović, koji je odmah nakon stupanja na dužnost najavio da će učiniti sve da bi se došlo do jedinstvenoga pravopisa, rekao nam je jučer kako je prijedlog Slavka Goldsteina vrlo ozbiljno razmotrio pa će uskoro, najavio je, imenovati tročlanu radnu grupu za izradu Osnovnog pravopisnog rječnika te odrediti jaka lingvistička imena kao recenzente.
Tiskanje i distribucija Rječnika bit će povjereni izdavaču koje će odabrati Ministarstvo na javnom natječaju.
- Polazim od načela da odlučujući utjecaj na formiranje jezika, pa prema tome i pravopisa, ima javni govornik, kojega primjenom i razradom slijedi lingvistička struka, zajedno s glavnim korisnicima - piscima, prevoditeljima, nakladnicima, novinarima, a u školama i s nastavnicima.
Ni ravnatelj, ni profesor, ni netko treći ne bi smio odlučivati samovoljno o temeljima pismenosti sadašnjih i budućih hrvatskih generacija.
Kaos među đacima
- Potreban nam je samo jedan pravopis s jasnim, provjerenim i poznatim rješenjima jer će sve suprotno dovesti do kaosa u pravopisnim navikama učenika - rekao je ministar Jovanović. Dodao je da postoje razni načini da se utvrdi koja se od pravopisnih varijanti najučestalije koristi. Odluku o tome također bi trebao donijeti Uređivački odbor Rječnika, najkasnije do početka drugog polugodišta školske godine 2012./2013.
Baza i nadopuna
Slavko Goldstein rekao nam je kako je gledajući rješenja u nekim drugim zemljama došao do zaključka da je to najispravniji put za rješenje aktualnih pravopisnih problema.
- Pri izradi Osnovnoga pravopisnog rječnika nema teorijskih dilema jer su obje varijante razrađene u postojećim pravopisima. U tim pravopisima također već postoji adekvatni fond riječi koji se može koristiti kao baza, ali ga treba prilagoditi i dopuniti za školsku uporabu - istaknuo je Goldstein.
Dodao je kako je njegov stav da bi fond riječi u Rječniku trebao obuhvatiti opće i stručno znanje djece osnovnoškolske dobi.
Ante Bežen, profesor na Učiteljskom fakultetu, koji je prije dvije godine pokrenuo peticiju za donošenje jedinstvenog pravopisa (potpisalo ju je 35.000 ljudi, među ostalim i pojedini saborski zastupnici), rekao je da podržava inicijativu ministra.
Nema prijepora
- Do jedinstvenog pravopisa svakako bi trebalo doći, na ovaj ili na neki drugi način. Prije donošenja bilo kakvih odluka trebalo bi ipak čuti mišljenje šire struke i politike - rekao je Bežen.
Sanda Ham, autorica Školskoga pravopisa, rekla je da neće ništa komentirati jer smatra da je to zadiranje politike u pitanje jezika. - Ne vidim da po pitanju pravopisa postoje ikakvi prijepori. Ministar ima rješenja Vijeća za normu, eto mu struke - zaključila je Ham.