ZAGREB - Ugledni profesor, stručnjak za povijest dvadesetog stoljeća, Ivo Goldstein, nezadovoljan nekim ocjenama koje je o ulozi nadbiskupa Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu izrekao drugi ugledni povjesničar, stručnjak za isto razdoblje, Tvrtko Jakovina, zatražio je od Odsjeka povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu da se izjasni o stavovima koji, kako kaže, “sramote hrvatsku historiografiju”.
Priča iz Jutarnjeg
Točka u kojoj bi se raspravljalo o stavovima Tvrtka Jakovine, doznajemo, nije na kraju uvrštena u dnevni red sastanka. Je li od zahtjeva odustao sam prof. Goldstein ili, pak, njegov prijedlog za promjenom dnevnog reda nije usvojen, nismo uspjeli saznati. Priča koja je bila povod tom neočekivanom istupu prof. Goldsteina o Tvrtku Jakovini objavljena je prošlog tjedna u Jutarnjem listu. Naime, sin velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, Mate, prenio je kazivanje svog oca, prema kojem je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, krajem Drugog svjetskog rata, američkim obavještajcima u Švicarskoj dostavljao povjerljiva izvješća o rasporedu ustaških i njemačkih snaga u i oko Zagreba, kako bi pripomogao savezničkoj avijaciji koja je učestalo bombardirala vojne ciljeve po Zagrebu, glavnom gradu NDH.
Američki obavještajci
Zamoljen da komentira tvrdnje kipareva sina, povjesničar Tvrtko Jakovina u našem listu nije potvrdio tu zanimljivu priču, ali je dopustio mogućnost takvog Stepinčevog “špijunskog angažmana”. Naime, naglasio je Jakovina kako je “lako moguće” da je nadbiskup Stepinac proslijedio američkim obavještajcima planove njemačkih i ustaških snaga i položaja u Zagrebu i okolici s ciljem da spasi grad od neselektivnog savezničkog bombardiranja.
Jakovina, naime, smatra da je to vrijeme kada se već nazirao poraz nacističkih snaga te je za Stepinca kao racionalnu osobu takav potez bio je najlogičniji jer je i time pridonio da spasi što više ljudskih života. Jakovina je naglasio da treba proučiti arhive i dokumente koji bi to potvrdili.
Ivo Goldstein, autor nekoliko značajnih knjiga o tom razdoblju, pak u svom pismu smatra da nadbiskup Stepinac saveznicima nije trebao dostavljati nikakve podatke jer su njima ionako bile poznate sve mete i raspored snaga u Zagrebu, te su oni ionako znali da treba bombardirati aerodrom na Borongaju i Glavni kolodvor, kao i prugu koja se od kolodvora pružala na istok i zapad.
Sve je bilo poznato
Pogotovo, naveo je Goldstein, u pismu pročelniku Odsjeka za povijest, kojeg smo imali priliku vidjeli, što je iz danas dostupnih izvora poznato da je savezničko zrakoplovstvo bombardiranja hrvatskih gradova izvodilo na temelju dogovora s Glavnim štabom Hrvatske te da je zaključeno da se bombardiraju isključivo komunikacije i proizvodni pogoni. Goldstein u pismu ne polemizira s Matom Meštrovićem koji je iznio to svjedočenje o Stepincu.
Vrijedan izvor
Nadalje, Goldstein je neugodno prozvao Jakovinu i da je u tjedniku Globusu otprije nekoliko godina objavio izvatke iz dnevnika njemačkoga generala Edmunda Glaise von Horstenaua i prezentirao ih kao dotad nepoznat, a nevjerojatno vrijedan izvor, mada je on objavljen još 1988. godine. Doduše, mora se priznati da Jakovina takvo što nije tvrdio, a sam prof. Jakovina nam je kratko kazao da to što piše Goldstein jednostavno ne odgovara istini. On je, kaže, u spomenutom tekstu naglasio kako su se “izvaci iz knjige već ranije koristili u historiografiji te da je to djelo prevedeno u Srbiji”, čime je, kaže, jasno dao do znanja da se ne radio o tek otkrivenoj senzaciji.