Unatoč sanaciji od 3,2 milijarde kuna u 2014., bolnice su stvorile nove gubitke od gotovo 1,5 milijardi kuna što je na razini 2013. godine.
Klinički bolnički centri i klinike, točnije njih deset, završili su godinu s gubitkom od 945.671,065 kuna, a 18 općih bolnica bilo je “kratko” za još 493.743 kune, potvrđuje godišnje izvješće Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Riječju, sanacije su samo pomogle da bolnice ne bankrotiraju zbog starih dugovanja, ali tekuće poslovanje nije se moglo pokriti limitima koje je s ustanovama ugovorio HZZO. Potvrda je to procjene financijskih i zdravstvenih stručnjaka da hrvatsko zdravstvo ne može funkcionirati bez gubitaka s razinom prava koje imaju pacijenti, a za to je potrebno 23 milijarde kuna.
Obezvrijeđen rad
- Najveći gubitak imao je KBC Zagreb kao najveća bolnica s najtežim pacijentima, i to 360 milijuna kuna, a slijede KBC Split sa 145 i KBC Osijek sa 110 milijuna kuna. Nije bolje ni u općim bolnicama jer je svih 18 također u gubitku. Najveći je manjak, 54 milijuna, imao OB Varaždin - kaže Boris Lukovljak iz UPUZ-a.
Moglo bi se reći da se povijest ponavlja jer sanacije služe isključivo za to da začepe rupe nastale zbog neplaćanja starih računa za lijekove, potrošni materijal, hranu... Naime, iz godine u godinu sve veći dio limita bolnica troši se na plaće, čija je visina zadana zakonom i kolektivnim ugovorima, a sve manji na liječenje. Tako se u KB-ima i KBC-ima u prosjeku na plaće troši oko 85 posto prihoda, a u općim bolnicama limiti su nerijetko manji od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu plaća. Velik su problem i cijene usluga bolnica, tzv. DTS (dijagnostičko-terapijski sustav) prema kojemu je određen iznos za pojedini zahvat ili terapiju, a koji nerijetko ne može pokriti stvarne troškove bolnica. Osim toga, te su cijene prije dvije godine snižene 30-ak posto pa su dodatno obezvrijedile rad u bolnicama i onemogućile da se fakturama “pravdaju” isplaćeni limiti.
Smanjeni avans
Rezultat je da su bolnice lani imale tzv. neizvršenje posla od oko 620 milijuna kuna koje im HZZO namjerava naplatiti u ovoj godini, odnosno bolnice bi trebale povećati broj izvršenih usluga. No, to će se vrlo brzo pokazati kao nemoguća misija čak i kada bi Zavod vratio cijene na razinu prije svibnja 2013., što znači povećanje od 30 posto, a to ne namjerava učiniti. Povećanje cijena u ovoj godini nije prosječno veće od pet posto, čime se nerijetko ne mogu pokriti ni troškovi materijala.
Da sve bude gore za bolnice, od siječnja ove godine primjenjuje se novi način financiranja prema kojemu će svaki mjesec smanjivati dio koji dobivaju unaprijed, a povećavati onaj koji se isplaćuje po ispostavi faktura. Tako će u prosincu bolnice dobiti, umjesto sadašnjih 95 posto avansa, samo 45 posto. Upućeni kažu da bi to na jesen moglo dovesti u pitanje čak i isplatu plaća. O nelogičnostima načina vođenja bolnica pokazuje primjer KBC-a Zagreb. U 2013. ukupni limit te bolnice bio je 927, a lani 886 milijuna kuna. Udio hladnog pogona u 2013. u tom iznosu bio je 92 posto, od čega 77 posto za plaće zaposlenih. Lani je taj udio porastao na 100,15 posto, od čega je 83 posto isplaćeno za plaće.
U općim bolnicama to je još drastičnije pa se zapravo ne treba pitati otkud gubici jer bez njih ne bilo ni liječenja pacijenata. To je rezultat činjenice da samo bolnice za postojeću razinu prava pacijenata trebaju godišnje oko 8,2 milijarde kuna, a lani taj iznos nije došao ni do 7 milijardi, odnosno limiti bolnica bili su 6,9 milijardi.
Teški pacijenti
Rezultat su gubici i činjenica da se bolnice nastoje riješiti teških pacijenata koji troše velik iznos za liječenje. - Imali smo pacijenta iz Slavonskog Broda koji nas je mjesečno koštao 600.000 kuna, što je mjesečni limit prosječne velike klinike u bolnici - kaže bivši ravnatelj KBC-a Zagreb, doc. dr. Zlatko Giljević. Uskoro bi trebali biti poznati podaci o prihodima zdravstva nakon izlaska iz riznice. Po nekim informacijama, bolnice su u prva tri mjeseca stvorile novih 150 milijuna gubitaka.