Sve stranke ljevice i lijevog centra, kao i Most, koji je ideološki na drugoj strani, snizile bi dobnu granicu za glasanje na izborima s 18 na 16 godina. Možemo!, Socijaldemokrati, SDP, Radnička fronta i Most nemaju nikakvu dilemu da mladi ljudi s navršenih 16 godina trebaju sudjelovati u političkom životu te bi im omogućili glasanje na lokalnim, parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, kao i na državnim i lokalnim referendumima.
Predstavnici ovih stranaka, Urša Raukar-Gamulin (Možemo!), Vesna Nađ (Socijaldemokrati), Lovro Lukavečki (SDP), Katarina Peović (RF), bivši Mostovac, prof. Robert Podolnjak i Dalija Orešković podržali su GONG-ovu kampanju da se spusti dobna granica za sudjelovanje na izborima koja je započela u utorak okruglim stolom na kojemu je argumente "za" prezentirao profesor na Fakultetu političkih znanosti i predsjednik Vijeća GONG-a, Berto Šalaj.
Druge države
- U proteklih je nekoliko godina dio demokratskih država odlučio razmotriti spuštanje dobne granice za stjecanje političkih prava s 18 na 16 godina. Neke od tih država, poput Austrije, donijele su odluke kojima su dobnu granicu postavile na 16 godina za sve tipove izbornog sudjelovanja. U drugima, poput Njemačke i Škotske, to pravo dodijeljeno je samo za regionalne i/ili lokalne izbore. U trećoj su grupi države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, u kojima su rasprave o spuštanju dobne granice bile vrlo intenzivne, no konačna odluka bila je da se ona zadrži na 18 godina - navodi Šalaj uz opasku da je u Hrvatskoj ta tema zapostavljena.
Austrija je prva članica EU koja je dobnu granicu za stjecanje aktivnog političkog prava za sve vrste izbora spustila na 16 godina, i to još 2007. godine. Šalaj kaže da su nakon usvajanja zakona koji je bio plod političkog kompromisa uslijedile rasprave fokusirane na pitanje "kvalitete" glasova 16-godišnjaka i bojazan da će većina njih glasati za ekstremne političke opcije.
Zato su vlasti prije prvih izbora na kojima su glasali 16-godišnjaci, onih u rujnu 2008. godine, provele veliku javnu kampanju osvješćivanja mladih o važnosti glasanja, a važnu ulogu u toj kampanji imale su škole. Građanski odgoj i obrazovanje u Austriji je postao obvezni dio kurikuluma za učenike od šeste do osme godine školovanja.
Šalaj je naveo niz argumenata koji se ističu protiv prava glasa sa 16 te protuargumenata. Tako je argumentu nezainteresiranosti mladih za političke procese protuargument da su nezainteresirani jer u njima ne sudjeluju; argumentu da neće konzumirati biračko pravo, što će utjecati na još veći postotak neizlaznosti, protuargument je da će se ranijim izlaskom na izbore stvoriti navika glasanja; argumentu da je "opasno" dati im glas jer će ga dati ekstremima protuargument je kako mogu biti legalne stranke ako su opasne...
Kognitivne sposobnosti
Zagovornici davanja prava glasa 16-godišnjacima kažu kako u toj dobi mogu zasnovati radni odnos i plaćati poreze državi, ali im država ne dopušta da sudjeluju u odlučivanju tko će vladati i odlučivati o redistribuciji novca koji i oni uplaćuju. Sudionici GONG-ova okruglog stola spomenuli su i argument protiv glasanja mladih koji kaže da nemaju razvijene kognitivne sposobnosti te su istaknuli kako nitko ne pita za kognitivne sposobnosti starijih od 60.
Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pozvao se na njihova istraživanja po kojima mladi smatraju kako njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni, dok je Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske upozorila da mladi kao društvena skupina često izostaju iz političkih programa.